IN STORE  in your country  
HRVATSKA
Regija
14.01.2019.

Novi ugovor Srbije i Turske

Sporazum o bescarinskom izvozu s Turskom trebao bi pouspješiti prodaju srpske robe koja u prošloj godini nije ispunila očekivanja, a najviše se polaže na izvoz junetine, ulja i stočne hrane.

Kvota od 5.000 tona junećeg mesa ostala je ista kao i prošlogodišnja, iako je početkom prosinca, pred put u Tursku, ministar poljoprivrede Branislav Nedimović izjavio da očekuje dogovor s turskim kolegama o povećanju kvote za izvoz junećeg mesa sa 5.000 na 10.000 tona.

Budimovića ne čudi konačan ishod, s obzirom na to da Srbija do kraja prošle godine nije uspela realizirati bescarinski izvoz dogovorenih 5.000 tona junetine.

On podseća da s EU već godinama imamo ugovorenu godišnju kvotu od 8.800 tona, a izvozimo samo 500 tona.

Prema njegovom mišljenju, pošto smo se u prošloj godini uhodavali, kvota od 5.000 tona bescarinskog izvoza junećeg mesa u Tursku u ovoj godini će biti dostižna, iako je reproduktivni ciklus kod goveda najduži u stočarstvu.

„Možda je i bolje što je odobrena duplo manja kvota za izvoz naše junetine u Tursku, nego obećavanih 10.000 tona, jer je realnije da to bude ostvareno", prokomentirao je tajnik Udruženja za stočarstvo u Privrednoj komori Srbije (PKS) Nenad Budimović za Sputnjik najnoviju vijest da je Parlament Turske ratificirao Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Turske prema kojem će se veći broj proizvoda naći u bescarinskom režimu.

Tajnik Udruženja za stočarstvo u PKS uz to napominje da kada bik dostigne težinu između 450 i 500 kilograma, svaki dan poslije toga za farmera koji ga hrani predstavlja gubitak.

Dobro je što je već prošlogodišnji dogovor o bescarinskom izvozu potakao proizvođače. Točnije, više ih je potakla cijena junetine koja je sa 1,9 eura po kilogramu žive vage skočila na 2,2 ili 2,3 eura, kako gdje, napominje Budimović. To je 30-40 eurocenti po kilogramu, što nije zanemarljivo.

On dodaje da je dobro i što je taj izvoz junetine u Tursku za nas povoljniji nego onaj u EU.

Dobro je, kaže, i što je sporazumom o slobodnoj trgovini sa Turskom predviđen bescarinski izvoz 25.000 tona sirovog suncokretovog ulja, 10.000 tona rafiniranog suncokretovog ulja, 15.000 tona sjemena suncokreta, 5.000 tona soje, 1.000 tona preparata koji se koriste u ishrani životinja. To omogućava da planiramo proizvodnju i njene viškove, pa tako i viškovi jestivog ulja više neće ići samo za Rusiju.

Novost je i izvoz komponenti stočne hrane i to su ozbiljne količine, smatra Budimović. Tisuću tona je praktično 40 šlepera, što nije malo, slikovit je sekretar Udruženja za stočarstvo u PKS.

Prema ocjeni rukovodioca Centra za bilateralnu suradnju PKS Marije Sepi, od primjene novog Sporazuma o slobodnoj trgovini Srbije i Turske prije svega se očekuje da dovede do uravnoteženja robne razmjene i daljeg rasta srpskog izvoza, uz smanjenje deficita na srpskoj strani. Robna razmjena s Turskom u prošloj godini, prvenstveno naš izvoz, nije baš ispunio očekivanja. Pokrivenost uvoza iz Turske srpskim izvozom od 33,17 posto najniža je još od 2013. godine.

Tako je vanjskotrgovinska razmjena u robi s Turskom u 2017. godini iznosila 998,6 milijuna eura, pri čemu je naš izvoz dostigao vrijednost od 273,2 milijuna, a uvoz 725,4 milijuna eura, rekl je Sepijeva za Sputnjik.

„Negdje pred kraj godine, krajem studenog, početkom prosinca, bilo je oko 3.200 tona. Možda je i bolje što je manja kvota nego onih obećavanih 10.000 tona, zato što je realnije da se to realizira. Mi možemo tražiti kvotu i 50.000 tona, a ne možemo izvesti tri tone", bio je slikovit sugovornik Sputnjika.

Prema dostupnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, ukupna vanjskotrgovinska razmjena s Turskom u prvih devet mjeseci 2018. godine iznosila je 794,6 milijuna eura. Izvoz od 197,9 milijuna eura bio je u padu od 3,2 posto u odnosu na isti period 2017, dok je uvoz dostigao vrijednost od 596,7 milijuna eura, odnosno rast od čak 18,3 posto u usporedbi s prvih devet mjeseci 2017. godine.

Izvoz našeg junećeg mesa bio je vrijedan 11,8 milijuna eura, a najrentabilniji izvozni proizvod bile su katode (33,8 milijuna eura) i automobilske gume (20,8 milijuna eura).

Zato i ne čudi ocijena Sepijeve da od novog sporazuma o bescarinskom izvozu očekujemo da pouspješi rast prodaje srpske robe i koliko toliko smanji trgovinski deficit na srpskoj strani.

(Izvor: SEEbiz / Sputnjik)

-