Zlato postalo najveća rezervna aktiva središnjih banaka

Prema podacima ECB\-a, do kraja 2025\. godine čak 27 % ukupnih deviznih i monetarnih rezervi središnjih banaka bilo je uloženo u zlatne poluge, što predstavlja rast od sedam postotnih bodova u samo godinu dana\. Američke državne obveznice \(U\.S\. Treasuries\) zauzele su drugo mjesto, pri čemu je njihov udio pao s 25 % na 22 % tijekom istog razdoblja, dok su sredstva denominirana u eurima zadržala treću poziciju s udjelom od 15 %\. ECB procjenjuje da središnje banke trenutno posjeduju gotovo 36\.000 tona zlata, što je razina usporediva s onom iz razdoblja sustava Bretton Woods sredinom 20\. stoljeća\. Nagli rast cijene zlata također je imao značajnu ulogu u tome da ovaj plemeniti metal preuzme vodeću poziciju među rezervnim aktivama\. Trenutačna cijena zlata iznosi približno 3\.970 eura po trojanskoj unci, što je oko 880 eura manje od rekordne razine dosegnute u siječnju 2026\. godine, ali i dalje dvostruko više nego u istom razdoblju 2024\. godine\. Ovaj trend nastavljen je i tijekom 2026\. godine\. Samo u prvom tromjesečju središnje banke kupile su gotovo 250 tona zlata\. Ako se takav tempo održi do kraja godine, ukupne kupnje mogle bi dosegnuti približno 900 tona, čime bi se nastavio snažan rast potražnje iz službenog sektora prisutan posljednjih godina\. Značajan negativan utjecaj na cijenu zlata imao je sukob u Perzijskom zaljevu i zatvaranje Hormuškog tjesnaca, što je izazvalo nagli rast cijena nafte i prisililo pojedine zemlje regije na prodaju dijela svojih deviznih rezervi\. Osim toga, dok zemlje poput Kine, Poljske i Indije nastavljaju povećavati svoje zlatne rezerve, druge države, uključujući Rusiju i Tursku, prodaju značajne količine zlata pod pritiskom fiskalnih potreba\. Visoke kamatne stope i dalje predstavljaju važan čimbenik za tržište\. Budući da inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi približno 3,8 %, dok je prinos na tridesetogodišnje američke državne obveznice oko 5,1 %, realni prinos iznosi približno 1,3 %\. To stvara određenu konkurenciju zlatu kao investicijskoj i rezervnoj aktivi, ali ne u mjeri koja bi mogla promijeniti dugoročni trend podržan snažnom potražnjom središnjih banaka i povišenom razinom geopolitičke neizvjesnosti\. „Pojačana geopolitička neizvjesnost i dalje generira snažnu potražnju središnjih banaka za investicijskim zlatom, unatoč prodajama koje provode pojedine vlade“, izjavila je Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke\. „Upravo takva potražnja stoji iza rekordnih cijena kojima svjedočimo posljednjih godina\. Ona će i ubuduće predstavljati jedan od ključnih pokretača dugoročnog uzlaznog trenda na tržištu plemenitih metala“, izjavio je Georgi Hristov iz Tavex zlato&srebro\.