Summi1
Summit2

Weekend.18: Fenomen tihog luksuza i lažnog bogatstva

NAJAVE

Marketing

08.08.2025

Luksuz više nije rezervisan samo za odabrane. On je postao ključni narativ savremenog oglašavanja, dominantan estetski kod festivala, nezaobilazna vrednost brendova, a u svetu filma – lik za sebe. Sve je više audiovizuelnih sadržaja, bilo da je reč o kratkim formatima na društvenim mrežama, prikazima na ekranima ili filmovima i serijama, a klasičan plasman proizvoda sve češće zamenjuju suptilni načini pripovedanja kroz brendove. Identitet se gradi kroz odeću koju neko nosi, prostore u kojima boravi i situacije u kojima se nalazi.

O tihom luksuzu i trendovima na crvenim tepisima govoriće se na ovogodišnjem Weekend-u.18, koji se održava u Rovinju od 18. do 21. septembra. Među brojnim predavanjima nalazi se i panel diskusija „LUX ON AIR: Red carpet kultura“ koja će se baviti najvrednijom valutom današnjice – pažnjom. Panel će okupiti vrhunske stručnjake iz oblasti oglašavanja, luksuznog brendiranja i filmske umetnosti.

Tiho bogatstvo postaje najglasniji oblik prestiža

Trend tihe elegancije, poznat kao quiet luxury, ne podrazumeva odricanje od luksuza, već njegovu transformaciju iz statusnog simbola u intimni narativ. U vremenu inflacije forme i hiperprodukcije estetike, istinski luksuz vraća se svom prvobitnom značenju – nečemu što je retko, autentično i dugovečno.

Ovu temu otvoriće i neki od govornika Weekenda.18, među kojima su Slobodan Boban Petrović, vlasnik i direktor Digital Printing Centra (DPC), lidera u industriji digitalne štampe velikih formata i DOOH oglašavanja, Ivana Laković, predsednica Adriatic Luxury Business Association (ALBA) i osnivačica kompanije Luxury Integrated, specijalizovane za strateški razvoj luksuznih brendova, te Milan Marić, jedan od najistaknutijih i najautentičnijih glumaca svoje generacije, poznat po ulozi legende narodne muzike u filmu Toma. Razgovor će moderirati Jelena Veljača, glavna urednica magazina Elle.

Vrednost koja se ne pokazuje, već prepoznaje

Lažni luksuz se na ovim prostorima često prepoznaje po površnim simbolima uspeha – sjaju bez sadržaja, vizuelnom identitetu bez priče. To nije pravi luksuz, već kulisa stvorena za tuđe poglede, a ne za lično zadovoljstvo. Takav „luksuz“ nema dubinu, već potrebu za dokazivanjem, a iza spoljne fasade najčešće stoji samo nesigurnost. To je vulgarni luksuz koji imitira vrednost, ali je ne živi.

Suprotno tome, tihi luksuz bira autentičnost umesto utiska. To je trenutak kada neko pretvori komad zemlje u mali organski vinograd ili kada se stan s pogledom na reku uredi kao mozaik uspomena, gde se antikviteti spajaju s novim komadima, a prostor postaje odraz lične priče. To je luksuz koji ne skuplja lajkove, već stvara nasleđe. Privatna biblioteka umesto šoping groznice, tišina umesto buke. Quiet luxury nije samo estetski izbor, već emancipacija – oslobađanje luksuza od potrebe da bude viđen i čoveka od potrebe za dokazivanjem. U svetu koji viče, vrednost šapuće. A onaj ko zaista ima, nema potrebu da pokazuje. On jednostavno ima. S mirom. S težinom. Sa stilom.

Francuski sociolog Pjer Burdije je još pre pola veka objasnio da ukus nije lična preferencija, već društveni alat – sofisticirani jezik kojim pripadnici viših klasa potvrđuju svoj status. Njegov koncept kulturnog i simboličkog kapitala objašnjava zašto je tihi luksuz danas snažniji znak pripadnosti eliti od bilo kog statusnog simbola izloženog na pladnju. Luksuz koji se ne razmeće zahteva znanje, iskustvo i prepoznatljivost unutar zatvorenog kruga – onaj ko zna, prepoznaje. Upravo u toj suptilnoj distinkciji Burdije vidi mehanizam prenošenja i očuvanja moći – kroz neizrečeno, kroz navike, kroz prirodni ukus koji to zapravo nikada nije. U tom smislu, ovakav luksuz postaje više od trenda – on je tihi podsetnik da prava moć nikada ne viče.

Adriatic luksuz: Tiho nasleđe koje čeka da bude ponovo otkriveno

Ivana Laković kroz ALBA-u pokreće važan dijalog o luksuzu u regionu, koji nije uvezen, već duboko ukorenjen u kamenim terasama Bokokotorskog zaliva, venecijanskim balkonima Dubrovnika, beogradskim salonima sa štukaturama, zagrebačkim kupatilima od porcelana i tišini istarskih maslinjaka. To je nasleđe suptilne lepote, elegancije i večnog ukusa koje smo, paradoksalno, zaboravili u trci za spoljnim sjajem.

Dok svet traga za autentičnim luksuzom, mi koji smo odrasli uz miris vina iz pradedevog podruma, vezene stolnjake i crkvene freske s pogledom na more, često nismo svesni da već posedujemo ono što najskuplji brendovi pokušavaju da rekonstruišu.

Adriatic regija ima potencijal da postane novi centar evropskog luksuza – ne onog nametljivog, već onog koji nosi tišinu istorije, duh prostora i dodir ljudske ruke. Da bi to postalo stvarnost, najpre moramo poverovati u sopstvenu vrednost i naučiti da prepoznamo blago tamo gde ga drugi već nazivaju retkim.

Luksuz u našem regionu ne leži u sjaju, već u načinu života koji ume da zastane, pogleda, sačuva i traje. Dašak regije pronaći ćete u Rovinju od 18. do 21. septembra na slavljeničkom Weekend-u.18. Više informacija potražite na zvaničnom sajtu festivala, kao i na LinkedIn, Instagram, TikTok i Facebook profilima.

Priredila: InStore redakcija
Foto: Weekend Media Festival