86% Hrvata želi više putovati u 2026., a gotovo dvije trećine traži odmak od digitalnog svijeta

U vremenu kada su algoritmi, umjetna inteligencija i digitalni sadržaji sve prisutniji u svakodnevici, hrvatski potrošači pokazuju da u slobodno vrijeme traže ono što tehnologija ne može zamijeniti: stvarni kontakt, autentičnost i iskustva koja ostavljaju trag\. Novo Mastercardovo istraživanje o ekonomiji iskustava pokazuje da 35% ispitanika u Hrvatskoj planira u 2026\. povećati potrošnju na iskustva poput putovanja, koncerata i odlazaka u restorane, dok ih 52% očekuje da će trošiti jednako kao i lani\. Iako je udio onih koji planiraju povećati potrošnju u Hrvatskoj nešto niži od europskog prosjeka od 41%, interes za same sadržaje i iskustva u Hrvatskoj u nizu kategorija nadmašuje europski prosjek\. **Putovanja, gastronomija i događanja predvode interes** Najveći interes hrvatski ispitanici pokazuju za putovanja i turizam pa čak 86% kaže da bi u 2026\. željelo više takvih iskustava, u usporedbi s 79% na razini Europe\. Slijede gastronomska iskustva, za koja interes pokazuje 81% ispitanika u Hrvatskoj, naspram 70% europskog prosjeka, te koncerti i glazbeni festivali, koje želi više 78% hrvatskih ispitanika, u odnosu na 69% u Europi\. Visoko su i iskustva vezana uz wellness i zdravlje te film, za koje interes pokazuje po 77% ispitanika u Hrvatskoj\. Da iskustva nisu samo „lijep dodatak”, nego važan dio osobnih prioriteta, potvrđuju i stavovi ispitanika\. Čak 74% Hrvata kaže da im iskustva donose neke od najboljih životnih uspomena, što je iznad europskog prosjeka\. 65% ih kaže da im je važnije stvarati uspomene nego gomilati materijalne stvari, dok 69% radije bira nekoliko autentičnih iskustava nego velik broj generičkih\. Uz to, 68% hrvatskih ispitanika kaže da više uživa u iskustvima kada ih dijeli s drugima, a 67% priznaje da novac troši slobodnije kada je vani i uživa u nekom iskustvu, poput koncerta, festivala ili putovanja\. **Manje materijalnog, više doživljaja** Hrvati su pritom spremni i na konkretne kompromise u svakodnevnoj potrošnji kako bi si priuštili više iskustava u 2026\. godini\. Istraživanje pokazuje da su najčešće spremni smanjiti potrošnju na novu odjeću \(39%\), tehnologiju i gadgete \(38%\) te streaming servise i druge entertainment pretplate \(29%\), što jasno potvrđuje da iskustva postaju prioritet i u kontekstu svakodnevnih financijskih odluka\. Istraživanje pokazuje i da se u Hrvatskoj jasnije osjeća potreba za ravnotežom između online i offline svijeta\. 64% ispitanika kaže da su im offline iskustva sve važnija kao protuteža vremenu koje provode online, u usporedbi s 60% u Europi\. 61% više cijeni iskustva koja su im preporučili prijatelji\. **Povjerenje u ljude važnije od algoritama** Dodatni uvid daje i motivacija iza tog ponašanja\. Čak 40% hrvatskih ispitanika navodi da želi smanjiti vrijeme koje provodi online u slobodno vrijeme što potvrđuje zašto se sve više okreću iskustvima koja uključuju stvarni kontakt, prisutnost i odmak od digitalnog okruženja\. Ta potreba za „ljudskim filterom” vidi se i u konkretnim očekivanjima potrošača za 2026\. godinu\. Gotovo polovica ispitanika u Hrvatskoj \(49%\) očekuje da će se još više oslanjati na preporuke ljudi\. Istovremeno, 37% ispitanika planira svjesno ograničavati ili ignorirati algoritamske i AI preporuke, što ukazuje na to da, unatoč tehnološkom napretku, povjerenje u stvarne ljude ostaje ključan faktor u donošenju odluka\. Pritom hrvatski potrošači ne odbacuju digitalno, ali kod odluka o slobodnom vremenu i potrošnji i dalje snažno računaju na ljude kojima vjeruju\. 70% kaže da prije kupnje iskustva čita online recenzije i ocjene, 63% bira iskustva koja im preporuči osoba od povjerenja, 59% se prije kupnje konzultira s obitelji, a 54% s prijateljima\. S druge strane, samo 26% kaže da bira iskustva koja im preporuči AI alat, a 27% traži savjete influencera na društvenim mrežama\. **Putovanja kao prostor za predah, povezivanje i otkrivanje novog** Kada je riječ o iskustvima tijekom putovanja, Hrvati najčešće traže predah, emociju i nešto novo\. 58% navodi da nova iskustva na putovanjima traži kako bi se opustili i odmaknuli od svakodnevice, a isti udio kaže da putuje kako bi stvarao trajne uspomene s prijateljima i obitelji\. To je više od europskog prosjeka, koji iznosi 55%, odnosno 50%\. Istodobno, 40% Hrvata putuje kako bi proširilo perspektivu i bolje razumjelo svijet, 39% kako bi isprobalo novu hranu, aktivnosti ili tradicije, a 31% kako bi izašli iz zone komfora – znatno više od europskog prosjeka od 22%\. Lokalna ponuda i mali poduzetnici imaju važnu ulogu u ekonomiji iskustava u Hrvatskoj, a razlozi njihova odabira pokazuju zašto\. Hrvatski ispitanici lokalna iskustva najčešće biraju zbog praktičnosti i jednostavnosti putovanja \(47%\), ali i poznavanja lokalne kulture \(39%\), nižih troškova \(38%\), podrške lokalnom gospodarstvu \(37%\) te potrage za skrivenim lokalnim draguljima \(31%\)\. U svim ovim segmentima, osim troškova, Hrvatska je iznad europskog prosjeka\. **Lokalna iskustva i autentičnost u fokusu** Podrška manjim poduzetnicima vidi se i još jasnije kada je riječ o samoj kupnji iskustava\. 65% hrvatskih ispitanika bi odabralo mali ili srednji biznis za gastronomska iskustva, isto toliko i za putovanja i turizam, dok bi ih 59% biralo za glazbena događanja\. Usto, 58% kaže da bi bilo spremno platiti više za iskustva koja izravno koriste zajednici ili podržavaju lokalne poduzetnike\. Istraživanje pokazuje i snažnu povezanost iskustava s ponašanjem prema brendovima i fizičkim lokacijama pa je 62% Hrvata je sklonije kupovati od brendova koji odražavaju njihove interese i strasti\. Kada je riječ o novim formatima iskustava, 78% hrvatskih ispitanika zainteresirano je za sadržaje koji bude nostalgiju i oživljavaju kulturne utjecaje iz prošlosti, 73% za zajednička iskustva kroz učenje novih vještina, 67% za namjerno offline sadržaje i digitalni detox, dok je 63% zainteresirano za tzv\. fandom putovanja inspirirana glazbom, filmovima i drugim osobnim strastima\. Natalia Lechmanova, glavna ekonomistica za Europu u Mastercard Economics Instituteu, komentirala je rezultate istraživanja: „Svjedočimo značajnoj promjeni diljem Europe, gdje potrošači preispituju svoje prioritete potrošnje, ali i način na koji provode slobodno vrijeme\. Naši rezultati ukazuju na nešto dublje od samog rasta udjela potrošnje na određene kategorije: kako digitalni svijet sve snažnije privlači pažnju, raste i potreba za aktivnostima koje su utemeljene na stvarnom povezivanju među ljudima\. Bilo da je riječ o događanjima uživo, kulturnim sadržajima ili aktivnostima koje otkrivamo kroz osobne preporuke, ljudi se sve više okreću trenucima koji ih povezuju i ostavljaju trajan dojam\.“ Istraživanje je provedeno među 27\.000 ispitanika diljem Europe, uključujući 1\.000 ispitanika u Hrvatskoj\.