Na gotovo trećini njiva koje su u Srbiji pod povrtlarskim kulturama, zasađen je krumpir – od ukupno 92.000 hektara pod povrćem, ta kultura zauzima 30.000 hektara na kojima je prošle godine rodilo više od 664.000 tona. Rajčica se uzgaja na površini od 7.500 hektara s koje se proizvede 103.000 tona, dok crni luk zauzima površine od 4.100 hektara i ostvaruje proizvodnju od 33.000 tona.
Krumpir je Srbija nekada na velika vrata izvozila, prije svega za Bugarsku i Rumunjsku, međutim, od kada su ove zemlje ušle u EU, situacija se promijenila, pa smo od izvoznika postali uvoznici. Slična je situacija i s drugim povrćem, prije svega rajčicom koji je među povrćem koje Srbija najviše uvozi.
U Privrednoj komori Srbije za Danas kažu da Srbija godišnje izveze oko 150.000 tona povrća u vrijednosti od 114 mil EUR, a da se uveze 154.000 tona povrća u vrijednosti od 120 mil EUR.
Krumpir se najviše izvozi u Sjevernu Makedoniju, Rusiju i Crnu Goru, rajčica u Crnu Goru, a svježa paprika u Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Slovačku, dok se zamrznuta paprika najviše izvozila u Njemačku i Belgiju.
Prošle godine Srbija je najviše uvozila rajčicu i lubenice, a u nešto manjoj količini grah, crni luk, zamrznuto povrće, svježa paprika, krastavac i krumpir. Rajčica je, prema podacima PKS, uvezen u vrijednosti od 27 mil EUR, krumpir u vrijednosti od sedam milijuna eura, dok su crni luk i ostale vrste luka uvezeni za tri milijuna evra.
Najveći uvoznici svježeg povrća u Srbiji su, ističu u PKS, veliki trgovinski lanci.
izvor: Danas
foto: Pixabay