Zagreb je 19. i 20. travnja domaćin desetog izdanja manifestacije koja promovira zaštićene hrvatske pršute
Tko će ove godine ponijeti titulu šampiona među najboljim zaštićenim hrvatskim pršutima doznat će se 19. travnja u zagrebačkom hotelu International na desetim Danima hrvatskog pršuta. Ova najukusnija manifestacija koja svake godine seli u drugi grad promovira četiri certificirana i na razini Europske unije zaštićena proizvoda, među kojima su i dalmatinski i drniški pršut, jedini na Sredozemlju koji se još suše na dimu, rekao je izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta Ante Madir, predstavljajući program jubilarne manifestacije u Business Clubu 5 u Zagrebu.
„Desetu godišnjicu proslavit ćemo u glavnom gradu i ovo je drugi put da se naša manifestacija održava u Zagrebu. Prvog dana na događanju se uz stručnu javnost i predstavnike institucija, okupe naši članovi, njih više od dvadeset koji proizvode isključivo zaštićene pršute – krčki, istarski, drniški i dalmatinski. Oni su svoje uzorke već poslali na ocjenjivanje, nagrade će im se podijeliti na Danima hrvatskog pršuta, a uvijek najveće zanimanje pobudi šampionski pršut. Svi nagrađeni pršuti promovirat će se i predstaviti na Europskom trgu drugog dana manifestacije, 20. travnja, kada će građani od osam do 15 sati, moći degustirati i kupiti premium proizvode po promotivnim cijenama“, izjavio je Madir.
Od prve manifestacije organizirane u Splitu prije deset godina, Klasteru hrvatskog pršuta veliku podršku pruža Hrvatska gospodarska komora, a njezin potpredsjednik za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, istaknuo je kako se ova institucija aktivno uključila na tri područja – u lobiranju i stručnoj pomoći proizvođačima pršuta, u povezivanju znanosti i proizvođača te u promociji proizvodnje pršuta u Hrvatskoj.
Mala zemlja, a čak četiri zaštićena pršuta
„Kao mala zemlja imamo čak četiri zaštićena pršuta na razini Europske unije, a proizvodnja pršuta dodatno pridonosi brendiranju Hrvatske kao eno gastro destinacije, što nam je iznimno važno jer smo turistička zemlja. Prema Institutu za turizam, od ukupne potrošnje turista u Hrvatskoj 25 posto otpada na hranu i piće pa tom matematikom više od 3 milijarde i 600 milijuna eura potroši se na hranu i piće i jasno je da tu pršut ima svoj prostor“, istaknuo je Kovačević i dodao kako pršut spada u tradicionalne proizvode koji su posebno trendi među modernim turistima. Oni traže otklon od masovnog turizma i autentični doživljaj, pa je i konzumacija ovakvih proizvoda najbolji način da upoznaju s načinom života, kulturom i tradicijom ljudi koji žive na ovom prostoru.
Kovačević se osvrnuo i na izazove u proizvodnji pršuta i istaknuo kako Hrvatska trenutno pokriva 52 posto potreba za svinjskim mesom. Bilježimo ogroman vanjsko trgovinski deficit od oko 300 milijuna eura, a afrička svinjska kuga s kojom smo se susreli prošle godine pokazala je da imamo i dodatni problem s neregistriranim svinjama pa bismo vrlo brzo trebali krenuti u izradu nove strategije svinjogojske proizvodnje i u izmjenu nekih propisa.
Ne zna se koji je ukusniji
Predsjednik Udruge istarskog pršuta Paolo Jelenić, osvrnuo se na klimatske promjene i istaknuo kako ozbiljni proizvođači taj problem rješavaju vrhunskom tehnologijom ne intervenirajući u tradicionalni pristup.
„Svi mi koji se time godinama bavimo, podigli smo visoko letvicu kvalitete i dostigli određenu razinu o čemu svjedoče i rezultati ocjenjivanja. Istarski pršut ima status ekskluzivnog proizvoda u hrvatskoj proizvodnji pršuta, takva nam je i zaštita jer od četiri hrvatska pršuta jedini imamo zaštitu izvornog porijekla pa jedini nabavljamo sirovinu iz Hrvatske, dok krčki, drniški i dalmatinski nose oznaku geografskog porijekla“, kaže Jelinić.
Njegova kolegica iz Istre Mikela Bušić Lisjak, rekla je kako turisti iznimno cijene kvalitetu i već su upoznati s istarskim pršutom.
„Cijene manje proizvodnje i tradiciju koju u njima nudimo. Stranci nas često pitaju od kud dolazi sirovina, kakva je i imamo li u Hrvatskoj s njom problema. Za ovakve premium proizvode nije im teško izdvojiti novac, iako je cijena zaštićenog pršuta nešto viša, no još uvijek smo ispod prosjeka koju bi trebali imati takvi proizvodi“, kaže ova poznata proizvođačica istarskog pršuta.
S njom se složio i predsjednik Udruge drniškog pršuta Drago Pletikosa, prvog zaštićenog pršuta iz Dalmacije koji je istaknuo kako je ovaj tradicionalan proizvod na najljepši način promovira drniško područje i jedan je od njegovih najjačih brendova.
Ususret Danima hrvatskog pršuta još se jednom istaknulo kako Hrvatska proizvodi 500 tisuća komada ove vrhunske delicije, a za pokrivanje potreba trebalo bi nam dvostruko više, točnije na hrvatskom tržištu nedostaje još 500 tisuća komada. No posljednjih desetak godina proizvođači su investirali više od 50 milijuna eura za nove pogone i opremu, a kvaliteta hrvatskih pršuta je neupitna što će pokazati i Dani hrvatskog pršuta.
Volite li pršut vidimo se Zagrebu.
