Tescovo poslovanje s više formata pati od rastućih troškova i državne intervencije u cijenama. Diskontni lanci nastavljaju osvajati tržišne udjele nauštrb domaćih trgovaca. Za razliku od ranije najavljenih planova, posebni porez na promet u maloprodaji bit će produžen i nakon ove godine.
Autor: Sebastian Rennack, međunarodni analitičar maloprodaje
Tesco Mađarska prošle je godine izgubio poziciju. Britanski višeformatni prodavač objavio je neto prodaju od 721,6 milijardi forinti (1,89 milijardi eura) u financijskoj godini koja je završila veljače 2024., što je pad od 0,2% u lokalnoj valuti u odnosu na prethodnu godinu. Marža neto dobiti tvrtke pala je s 2,7% u 2022./2023. na -3,0% u 2023./2024. godina.
Rastući troškovi u kombinaciji s državnim ograničenjima cijena bili su glavni razlozi za negativan rezultat. Nedavno objavljeni podaci o bilanci pokazuju da su materijalni troškovi trgovca na malo porasli s 86,5% na 89,3% prodaje prošle godine. U isto vrijeme, Nielsen IQ izvještava da je FMCG tržište u Mađarskoj poraslo za 15,1% od 2022. do 2023. godine. Spar, drugi po veličini trgovac na malo u zemlji, prošle je godine povećao neto prodaju u skladu s tržištem za 15,2% u lokalnoj valuti. Ali poput Tesca, Sparova neto profitna marža pala je dublje u negativu, na -2,1% s -1,7% godinu dana ranije (vidi grafikon).
Pobjednički marš diskonta
Diskonti nastavljaju osvajati tržišni udio. Penny (Rewe Grupa), Lidl i Aldi povećali su neto prodaju u lokalnoj valuti za 20,6%, 19,1% odnosno 17,5%. Među njemačkim diskontima najprofitabilniji je bio Lidl s neto maržom od 2,3%, a slijedi ga Penny s 0,9%. Aldijevi rezultati pali su u minus na -1,9%. Kao i kod Tesca, materijalni troškovi značajno su porasli s 85,1% na 86,5% neto prihoda. Uz to, troškovi zaposlenih skočili su sa 7,8% na 8,3%.
Tesco Hungary zabilježio je negativan neto rezultat u fiskalnoj godini 2023./2024.
Međunarodni trgovci na malo nastavljaju istiskivati domaće igrače
Unatoč snažnom regulatornom pritisku na marže i protekcionističkim ograničenjima širenja maloprodajne mreže, međunarodni trgovci nastavljaju otvarati nove objekte. Prema mađarskom časopisu Trademagazine, Penny je povećao neto broj trgovina za tri - s 228 na 231, Lidl za pet trgovina na 202, a Aldi za devet trgovina na 172.
Nasuprot tome, domaći igrači se muče. Co-op mreža se smanjila za više od 150 trgovina na 3680 prodajnih mjesta, trgovac Real Hungaria zatvorio je gotovo 100 trgovina, tako da sada upravlja mrežom od oko 1000 trgovina, dok je CBA čak dodao šest trgovina, povećavši svoju mrežu na više od 1990 trgovina na kraj godine. No, u pogledu prodaje, procjenjuje se da su sva tri trgovca izgubila tržišni udio, što je trend koji traje već nekoliko godina.
Protekcionizam usporava
Kada je riječ o državnim intervencijama u formiranju cijena, čini se da je mađarski maloprodajni sektor prošao svoj vrhunac. Inflacija cijena hrane u Mađarskoj negativna je od početka godine. U kolovozu prošle godine ukinute su gornje granice cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i zamijenjene obveznim, vremenski ograničenim popustima, koji uvelike odražavaju poslovni model koji je bio na snazi i prije ubrzanja inflacije. No, najznačajniji utjecaj na profitabilnost trgovaca, posebni porez na promet u maloprodaji koji je uveden 2020., produljit će se i nakon 2024. godine. Kako su nedavno najavili dužnosnici mađarske vlade, prihodi će biti usmjereni u poseban "fond za obranu".
| O AUTORU Sebastian Rennack je osnivač Aletos Retail Advisory, međunarodni maloprodajni analitičar i bivši međunarodni dopisnik Lebensmittel Zeitunga, vodećih njemačkih poslovnih novina za FMCG sektor. Također, ima veliko praktično iskustvo u industriji kao bivši član međunarodnih timova za operacije Schwarz Grupe i Metro Grupe u Poljskoj, Ukrajini i Rusiji. |
Foto: Sebastian Rennack
