HUP - Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede analizom službenih podataka DZS-a, HAPIH-a, kao i bioloških zakonitosti u ovčarstvu (pasmina, broj rasplodnih grla, prosječan indeks janjenja i prosječna veličina legla), pred nadolazeće blagdane i pojačanu potražnju za janjetinom, želi upozoriti građane na dramatične brojeve u ovom sektoru kao i pojasniti koliko crna poljoprivreda negativno utječe na kvalitetu, cijenu i zdravstvenu ispravnost janjećeg mesa koje će se za blagdane naći na njihovim stolovima.
Prema konzervativnim procjenama HUP-a godišnje se u RH zbrine minimalno 250 000 janjadi izvan sustava kontrole ovlaštenih klaonica i proda „na crno“. Prije svih drugih posljedica za hrvatske građane, želimo apelirati na velik javnozdravstveni problem koji generira crna prodaja janjadi iz godine u godinu. Broj janjadi koje se proda „na crno“ na hrvatskim pašnjacima, livadama, kanalima, divljim deponijima i dvorištima ostavlja nezbrinuto preko 2 milijuna kilograma životinjskog otpada svake godine.
Zbog cijena janjetine na crnom tržištu koja pred blagdane iznosi 5-7 EUR/kg (žive vage) procjene su da će u 2024 godini vrijednost crnog tržišta janjetine doseći rekordne razine i iznositi između 40 i 45 milijuna EUR.
Crna proizvodnja u ovčarstvu utječe i na povišene cijene janjetine na hrvatskom tržištu. Proizvođači koji rade legalno i po propisima su malobrojni i u cijenu koju nude trgovinama moraju ugraditi troškove rada, poreze i doprinose, troškove klaonice i transporta, troškove veterinara i dokaze zdravstvene ispravnosti proizvoda. Svi ti inputi u proizvodnji, kao i nelegalna konkurencija, formiraju cijenu domaće janjetine za trgovine koja je viša od cijene janjetine iz uvoza te su količine domaće janjetine u trgovinama simbolične, a omogućuje se prodaja janjetine iz uvoza po cijenama višim nego u drugim zemljama za isti proizvod.
Za smanjenje cijena janjećeg mesa za hrvatske građane nužno je prebaciti stotine tisuća ovaca u legalnu proizvodnju i prodaju. Za bolji položaj proizvođača na tržištu i povećanje proizvodnje koje bi dovelo do konkurentnijeg i za građane povoljnijeg proizvoda nužno je udruživanje proizvođača i ulaganje u kapacitete klaonica. Sve dok je moguće većinu uzgojene janjadi zbrinuti i prodati „na crno“ ne možemo očekivati promjenu trendova, a uloženi novac u ovčarstvu neće donijeti željeni napredak. Osim što svojim poslovanjem opterećuju i druge poljoprivredne grane važne za proizvodnju janjetine, poput veterinarskih službi, nelegalni proizvođači svojim crnim poslovanjem unose nered i izvan okvira poljoprivrede te guraju ugostitelje, mesnice i prerađivače u crno poslovanje.
Osim u potporama i poreznim olakšicama hrvatski građani proizvodnju janjećeg mesa podupiru i poljoprivrednim površinama u njihovom vlasništvu. Upravo preko upravljanja državnim poljoprivrednim zemljištem i novim odredbama u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, kontrolom gospodarskih programa, obveznim dokazivanjem proizvodnje za zakupce državne zemlje prilikom predaje izvještaja o ispunjavanju gospodarskih ciljeva, možemo značajno umanjiti sramotnu zbilju i realnost na hrvatskom tržištu janjetine.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne podupire poljoprivrednu proizvodnju nego podupire industriju poticaja a posljedice osjeća i ovčarstvo. Prema službenim podacima u Šibensko-kninskoj županiji se korištena površina pod krškim pašnjacima u zadnje 4 godine povećala za 6133,60 ha dok se prema službenim podacima broj krava/goveda povećao za 3826 grla a broj ovaca se smanjio za 9899 grla. U Ličko-senjskoj županiji se korištena površina pod krškim pašnjacima u zadnje 4 godine povećala za 3573,27 ha dok se prema službenim podacima broj krava/goveda povećao za 4094 grla a broj ovaca se smanjio za 11687 grla.
Na primjeru dvije županije vidimo povećanje upisanih površina u sustav potpora i značajno smanjenje broja ovaca. Zamjenjuju ih pasmine goveda koje tradicijski nisu dio naših područja, a zbog svojih sposobnosti da budu slobodno puštene na pašnjaku tijekom cijele godine služe za ispunjavanje minimalnih uvjeta za dobivanje potpora. Kao posljedicu tih nepromišljenih odredbi Zakona imamo tisuće hektara državnog zemljišta na kojima se prestaje s vrijednom poljoprivrednom proizvodnjom poput ovčarstva a zamjenjuje ih poljoprivreda bez proizvoda te krda divljih konja.
Za potporu pravim poljoprivrednim proizvođačima predlažemo izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu na način da se cijena zakupa za krške pašnjake formira prema iskoristivoj površini upisanoj u ARKOD. Trenutno, poljoprivrednik koji ima u zakupu česticu krškog pašnjaka od 200 ha a iskoristivo mu je samo 50 ha, plaća zakupninu za svih 200 ha uključujući i stijene. Takva promjena odredbi Zakona u kombinaciji s kontrolom i dokazivanjem proizvodnje na državnom zemljištu napokon bi stavila u prednost proizvođače naspram špekulanata. Hrvatski građani bili bi sigurniji da poljoprivredno zemljište u njihovom vlasništvu služi za proizvodnju hrane, a janjetina na tanjuru bit će i na računu.
