Summi1
Summit2

Ipsos: Srpski kupci u post-kovid vremenu

TRGOVAČKA MAPA 2022 - ANALIZE

Analize

05.08.2022

Kada su u pitanju male kupovine, više od 85% svih kupaca u Srbiji ih obavlja u rasponu od svakodnevno do par puta nedeljno, no, granica potrošnje po jednoj tipičnoj maloj kupovini, sada je to već izvesno, daleko je premašila nivo od 500 dinara, i sada gotovo 56% njih potrši između 600 i 1.000 dinara u jednoj takvoj prosečnoj kupovini. Da li je ovaj rast proizvod boljeg standarda ili rasta inflacije, teško je sa preciznošću reći

Autor: Dejan Radosavljević, Ipsos

Evo, na polovini ove 2022. godine, možemo, ali još uvek sa dozom rezerve, da zaključimo da su se srpski tipični (FMCG) kupci već krajem 2021. godine vratili u normalu. Podaci Republičkog zavoda za statistiku jasno ukazuju da je tokom 2021. godine, ponovo, došlo do značajnog rasta prometa u trgovinama na malo (za skoro 16%), a BrandPuls podaci (oba talasa 2021.) takođe potvrđuju istu priči posmatranu iz drugog ugla. 

Ako se fokusiramo na pitanje ko je danas glavni snabdevač srpskih domaćinstava, onda dolazimo do podataka koji su već duži niz godina „standard“. To je pretežno osoba ženskog pola (62% od svih kupaca), najvećim delom pripadnica X generacije (mada je i Millennijalki značajan procenat 34%), roditelj (64%) i pretežno u bračnoj (56%) ili vanbračnoj partnerskoj zajednici (12%).


Kako nije došlo do bitnijih promena u demografskoj strukturi tipičnih snabdevača domaćinstava u Republici Srbiji, tako su i njihove opšte navike u kupovinama ostale, manje-više iste. 

Kada su u pitanju male kupovine, više od 85% svih kupaca u Srbiji ih obavlja u rasponu od svakodnevno do par puta nedeljno, no, granica potrošnje po jednoj tipičnoj maloj kupovini, sada je to već izvesno, daleko je premašila nivo od 500 dinara, i sada gotovo 56% njih potrši između 600 i 1.000 dinara u jednoj takvoj prosečnoj kupovini. Da li je ovaj rast proizvod boljeg standarda ili rasta inflacije, teško je sa preciznošću reći. 


Na jednoj strani, podaci Republičkog zavoda za statistiku ukazuju da smo 2021. godinu završili sa godišnjom stopom inflacije od 7,9%, što je značajno iznad proseka za poslednjih šest godina. Ali, na drugoj strani, podaci iz istog izvora ukazuju da smo 2021. godinu završili sa prosečnom neto zaradom od 560 evra, što je za 10% više nego 2020. godine. 

Dinamika većih (porodičnih) kupovina se nije bitnije menjala tokom 2021. godine, ali i u ovom slučaju se primećuje blagi rast potrošnje, što je već indikativno. 

Da se nešto dešava na planu povećanje potrošnje, nedvosmisleno govore podaci, o jednom posebnom segmentu trgovine, online trogivni. Naime, i BrandPuls podaci, a i zvanični podaci Narodne banke Srbije (NBS), jasno ukazuju da u sektoru digitalne ekonomije imamo veoma intenzivan rast potrošnje.

Na jednoj strani, evidentan je rast ukupnog broja korisnika ovog tipa trgovine. Prvi put, od kada se ova tema razmatra u BrandPulsu, na uzrastru od 15 do 64 godine zatičemo više od 50% kupaca koji su u proteklih šest meseci koristili ovaj tip kupovine. 

No, podaci NBS su još „dramatičniji“. Ukupan broj online transakcija je povećan za čitavih 52% tokom 2021. godine i u toj godini je obavljeno više od 32 miliona transakcija ovog tipa. Istovremeno, vrednost online trgovine, zabeležena putem online transakcija, povećana je za 75% i prvi put je prevaziđena cifra od 800 miliona evra, što je zaista fascinantan podataka. 

Prvi podaci za 2022. godinu ukazuju da trend povećane online kupovine i dalje ne jenjava (bar kada je broj transakcija u pitanju), no veliku dilemu za čitav finansijski i retal sektor čine nove okolnosti nastavka trenda rasta inflcije, koja bi mogla bitno da utiče na obim kupovina, kako onih standardnih, tako i onih obavljenih u okviru digitalne ekonomije. Naredni meseci, i pokazatelji koje budemo pratili u tom kontekstu, jasno će pikazati u kom pravcu će se kretati kupovno ponašanje domaćih kupaca u ovim post-kovid, inflatornim vremenima.