
Inflacija u SAD-u ostala je povišena u listopadu, a američki analitičari sada očekuju da će američka središnja banka Federal Reserve (Fed) morati povećati ključnu kamatnu stopu.
Prijavite se na naš newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim vestima, događajima i ekskluzivnim sadržajem. Ne propustite priliku da prvi saznate šta je novo!
Nadležno ministarstvo nije objavilo podatke o međugodišnjoj inflaciji jer zbog prekida financiranja savezne vlade u listopadu 2025. godine nema dovoljno podataka.
Ekonomisti su, prema pisanju američkih medija, očekivali rast ukupnog indeksa potrošačkih cijena od 0,3% i rast temeljne inflacije od 0,2%. U rujnu je indeks potrošačkih cijena na mjesečnoj razini porastao za 0,6%, a temeljna inflacija za 0,3%.
Listopadskom rastu cijena najviše su pridonijeli troškovi stanovanja, koji su porasli za 0,3% i činili više od 30% ukupnog povećanja indeksa. Cijene hrane povećale su se za 0,5%, među ostalim zbog poskupljenja govedine od 0,9%.
Indeks cijena energije porastao je za 0,7%, pri čemu je benzin poskupio za 1%, a prirodni plin pojeftinio za 0,8%. Cijene električne energije porasle su za 0,9%.
Usluge prijevoza poskupjele su za 0,8%, zrakoplovne karte za 0,4%, a cijene novih automobila porasle su za 0,2%. Rabljeni automobili pojeftinili su za 1,2%, dok je odjeća poskupjela za 0,1%.
Američki analitičari sada očekuju da će Fed na sljedećem sastanku Saveznog odbora za otvoreno tržište (FOMC), koji će se održati 8. i 9. prosinca, posljednjem u 2026. godini, morati povećati ključnu kamatnu stopu. U listopadu ju je zadržao u rasponu od 3,75% do 4% jer su članovi odbora željeli pričekati nove gospodarske podatke prije donošenja daljnjih odluka.
Christopher Waller, guverner Feda, izjavio je prije objave podataka da bi ga inflacija viša od očekivane mogla navesti da podrži povećanje kamatne stope za pola postotnog boda, što bi bilo dvostruko više od uobičajenog poteza američke središnje banke. Također je izrazio posebnu zabrinutost zbog široko rasprostranjenog rasta cijena, prenosi CNN.
Inflacija u SAD-u već približno pet i pol godina ostaje iznad Fedova cilja od 2%. Predstavnici središnje banke zabrinuti su, među ostalim, zbog posljedica rata s Iranom i carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump.