DR OETKER STUDENI
KERMAN

Mind Lab: Kako se nositi sa stresom u vrijeme kolektivne panike i neizvjesnosti?

Savjeti za bolje psihološko stanje za vrijeme pandemije

Inovacije

06.04.2020

Pandemija koronavirusa doslovno nas je “išamarala” i preko noći promijenila naše živote iz korijena. Od “nekog tamo virusa iz Kine sličnog gripi” do de facto koraka pred uvođenje potpune karantene u manje od tjedan dana. Život kakav smo do jučer poznavali naprosto je – stao. Reći ću otvoreno da nas je COVID-19 dočekao poprilično nespremne. Doduše, ruku na srce, je li se itko mogao pripremiti za ovakav scenarij? Jučerašnji potres u gradu Zagrebu samo je dodatno zakomplicirao situaciju i psihološko stanje građana.

Stres možemo umanjiti tako da utječemo na njegov uzrok ili na njegove posljedice. Uzrok je u ovom slučaju ovo drugo. Da, takva rješenja će biti kratkoročnija – ali i to je bolje od sjedenja prekriženih ruku i pasivnog prihvaćanja naše sudbine.

Da ne okolišamo previše – u nastavku donosimo nekoliko konkretnih savjeta i smjernica o tome kako što lakše i bezbolnije “izgurati” ovaj period neizvjesnosti koji je pred nama. Možda ne možemo ići na posao ili sjesti u omiljeni kafić, ali i dalje puno toga možemo.

Možemo prihvatiti svoje emocije
Osjećaj kolektivne panike i neizvjesnosti lagano kulminira. Gotovo pa nema pojedinca koji je anksiozan, nervozan zabrinut ili pod stresom. I hajdemo odmah na početku riješiti jednu stvar – te emocije su sasvim uobičajene i očekivane. Sve je u redu s vama. Svatko ovaj stres doživljava na drugačiji način – jedni otvoreno paničare, a drugi se povlače u sebe. Netko je zbunjen, a netko je pak iznenađujuće dobre volje, jer mu je ta sreća obrambeni mehanizam nošenja s ovom situacijom.

I zbog tih naših različitosti vrlo je lako upasti u konflikte s drugima, posebice dok traje razdoblje izolacije, i dok smo de facto 0-24 u zatvorenom prostoru s istim ljudima. Prije nego se prepustite sljedećem konfliktu i međusobnoj “paljbi”, prisjetite se da je svatko prestrašen u ovoj situaciji i da se svatko nosi s njom na svoj način. Zbog toga bespotrebne svađe zapravo nemaju smisla.

Možemo prekinuti spiralu negativnih misli

Što ako se zarazim? Što ako zarazim nekog drugog? Što ako se nešto dogodi mojoj obitelji? Što ako propadne hrvatsko gospodarstvo? Što ako više ništa ne bude kao prije? Snaći ćemo se, kao što smo se snalazili i dosad, kada smo bili i u dubljim glibovima. Na sreću, naš mozak i naše tijelo su, zahvaljujući evoluciji, vrlo otporni na vanjske promjene. To uključuje naše fizičko i psihološko funkcioniranje.

Prekinuti pandemiju koronavirusa i popraviti makroekonomske trendove koji će najvjerojatnije uslijediti ne možemo. Sve su to tzv. “što ako” scenariji. Čim prepoznate da u vašoj glavi kreće neki “što ako” scenarij, odmah “maknite” tu mentalnu sliku iz svijesti. Možete vizualizirati veliki prometni znak stop, viknuti “dosta” ili se jako uštipnuti.

Možemo se prisjetiti što je u zoni našeg utjecaja

Ako osjetite da počinjete katastrofizirati i da vam se crni scenariji počinju “motati” po glavi, zaustavite se na trenutak. Zapitajte se što vi osobno zaista možete učiniti u toj situaciji. Što je u vašem krugu utjecaja? Slobodno vizualizirajte upitnik iznad sebe i razmislite o tom pitanju. Davanje racionalnog odgovora na njega uvijek je prihvatljivija opcija od prepuštanja neugodnim emocijama.

Zapamtite – uvijek možemo nešto učiniti u nekoj situaciji, čak i kad nam se na prvu čini da ne možemo.

Možemo konzumirati informacije iz provjerenih izvora

To su u prvom redu informacije Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te Nacionalnog stožera civilne zaštite. Naravno da se svi mi okrećemo i društvenim mrežama da bismo dobili najnovije informacije u ovom kriznom razdoblju. Nažalost, na njima ćemo pronaći i mnoštvo neistinitih informacija. Informacija koje mogu u trenutku pokrenuti lavinu panike i ostalih neugodnih emocija.

Možemo promijeniti svoj fokus

Znate onu uzrečicu “u radu je spas”? Upravo nam ona može biti od pomoći u ovom razdoblju. Hajdemo malo maknuti fokus od panike na – nešto konkretno. Možemo li se posvetiti nekoj aktivnosti koja će nas (barem privremeno) okupirati? Imamo li nekog nedovršenog posla koji smo ponijeli kući iz ureda, možemo li osmisliti neki novi projekt, ili se posvetiti učenju novih stvari?

Pravilo je tu vrlo jednostavno: kada se potpuno fokusiramo na neki zadatak, ne možemo se fokusirati na neki drugi – a to uključuje i razmišljanje o budućnosti. Tako da slobodno “uronite” u rad i dovršite neke “repove” o kojima već razmišljate već neko vrijeme.

Možemo ograničiti konzumaciju medija

Evo jedan koristan savjet: unaprijed odredite periode u danu kada ćete gledati vijesti (primjerice, jednom ujutro i jednom navečer). Odolite tome da konstantno (da ne kažem opsesivno) gledate novosti, pregledavate portale i listate novosti na društvenim mrežama. Broj novih informacija koje se objavljuju stalno se povećava, i njihovom kontinuiranom konzumacijom zapravo si radimo više štete nego koristi.

Možemo našu situaciju staviti u malo širi kontekst

Jeste li se ikada zapitali, ali zaista zapitali kako je Talijanima? A kako je bilo Kinezima? Kakav je osjećaj ne moći dobiti zdravstvenu skrb u trenucima kada nam je ona najpotrebnija? Kako je onima koji su zbog koronavirusa izgubili svoje najmilije? Kućna izolacija odjednom se čini kao mačji kašalj.

Možemo se prisjetiti prošlih vremena

Koje su vas aktivnosti (a koje možete obavljati u zatvorenome) prije smirivale u stresnim situacijama? Je li to kuhanje, igra s djecom, učenje neke nove vještine ili nešto četvrto – izbora je napretek.

Možemo i dalje dobiti podršku drugih

Samo zato što smo u izolaciji ne znači da se ne možemo družiti i da se trebamo prepustiti “raljama” usamljenosti. Dragi moji, u 2020. smo godini, tehnologija nam je na dohvat ruke. Jako je važno da u ovom razdoblju budemo podrška jedni drugima i da održavamo kontakte – makar to znači da ćemo sa šalicom kave sjesti ispred Skypea. Čak su neki noćni klubovi ovaj vikend uživo imali prijenos nastupa svojih DJ-eva! Daleko je to od zabave koju nudi noćni izlazak, ali sama činjenica da su okupili zajednicu na jednom mjestu (pa makar i virtualno) puno znači.
Kao i s anksioznošću – treba osvijestiti da je usamljenost u ovom periodu sasvim normalna pojava. Milijuni ljudi se sada osjećaju kao i vi, ako ne i lošije.

Možemo odlučiti kada ćemo brinuti u danu

Odredite vrijeme u danu (primjerice, sat ili dva) kada ćete se brinuti. Tada brinite do mile volje i slobodno “prevrćite” u glavi i najcrnje scenarije. Ali u svim ostalim periodima u danu briga je strogo zabranjena – do sutradan u toliko sati.

Možemo isprobati neke mentalne tehnike za smirivanje

Meditacija, mindfulness, autogeni trening, progresivna mišićna relaksacija – zaista ih je široka paleta. Na internetu ćete pronaći puno više informacija o svakoj od njih. Isprobajte i vidite koje vam najviše odgovaraju. Umjesto da “visite” na društvenim mrežama i “prežvakavate” informacije koje ste već vidjeli, što ne biste probali neku od ovih metoda?
Znate li što je najbolje od svega? S vremenom ćete saznati koje vam daju najbolje rezultate, te ih onda možete primijeniti svaki put kad krene “navala” neugodnih misli.

Možemo se i dalje baviti fizičkom aktivnošću

Youtube i ostale društvene mreže ovih su dana preplavili video zapisi o vježbanju kod kuće. Teretane i sportski klubovi zatvoreni su barem na mjesec dana, što je velik udarac na redovite vježbače.

Odaberite neki video koji vam paše, neovisno o tome jeste li početnik ili napredni sportaš. Za većinu vježbi vam ne treba nikakva oprema, samo malo dobre volje!

Možemo se zdravo hraniti

Period izolacije ne znači da nemamo mogućnosti paziti na naše prehrambene navike. Naš je lifestyle malčice promijenjen, ali i dalje imamo više-manje odriješene ruke za pripremu zdravih jela. To posebice vrijedi za one koji i inače paze na to što jedu ili su na prilagođenom planu prehrane.

Možemo pomoći drugima
Pomaganje drugima nosi enormni osjećaj unutarnjeg ispunjenja. Usudio bih se čak reći da nema nijednog osjećaja koji se može mjeriti s time. Dajte ljudima neki besplatan savjet iz domene svoje stručnosti, napišite neki članak, snimite kratki video ili pomozite nekome u nevolji. Pokažite vlastitim primjerom!

Možemo zapisati svoje brige na list papira

…i vidjeti što će se dogoditi. Probajte!

Možemo potražiti stručnu pomoć
Ako osjetimo da je osjećaj stresa i neizvjesnosti preintenzivan, možemo se obratiti stručnjacima – psiholozima, coachevima i sl. Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo objavili su službene brojeve za traženje psihološke pomoći, raspoređene po hrvatskim županijama, koje možemo nazvati u bilo kojem trenutku
Nije sramota tražiti pomoć, pogotovo u ovakvim vremenima – vrijeme je da to napokon shvatimo.

Možemo i dalje (kontrolirano) paziti na svoju higijenu

Jer to je i dalje najbolja prevencija širenja zaraze – dokle god se ne pretvori u opsesivno čišćenje naših ruku, stana i odjeće do razine koje nam zapravo uzrokuje psihološku nelagodu.

Možemo boraviti u prirodi

Naravno, dokle god se ne grupiramo u skupine! Boravak u prirodi dobar je recept u borbi protiv izolacije, ali i za još uspješniji rad od kuće. Naime, fizička promjena lokacije ima veliki utjecaj na naš mozak, jer nam daje to prijeko potrebno “resetiranje”. Baš kao i kada se pisalo na starim pisaćim mašinama – pišete i pišete, i kada dođete do kraja potrebno je vratiti mašinu na početak novog retka da biste mogli nastaviti s pisanjem.

Izgleda da dosta toga možemo. A možemo i pobijediti koronavirus!