U Žito grupi održivi razvoj prepoznali su kao jedan od osnovnih elemenata poslovnog upravljanja te nužan preduvjet svoga gospodarskog rasta.
Promičući održivi razvoj kroz sustavno upravljanje okolišem te zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu, unutar svih članica Žito grupe osigurano je da zahtjevi zaštite zdravlja i sigurnosti zaposlenika te zaštite okoliša budu ugrađeni u poslovne planove i sve aktivnosti. Kontinuirano usklađuju sve poslovne djelatnosti, procese i proizvode s primjenjivim zakonskim propisima i zahtjevima međunarodnih normi.
Možete li nam ukratko predstaviti sebe i svoj poduzetnički poslovni put?
U poduzetništvu sam više od 28 godina. Počeo sam još u Jugoslaviji za vrijeme ekspanzije poduzetnika i imao sam jednu želju, zaraditi za bolji život. Radio sam kao trgovac rezervnih dijelova za poljoprivredne strojeve.
Nažalost, dogodio se rat i morao sam napustiti svoju rodnu Bosansku Posavinu i krenuti ispočetka 1992. godine u Osijeku, u Slavoniji.
Prepoznao sam resurse i potencijale koja ova regija ima i posložio ih u sustav koji se nadopunjuje, ali i povezuje sve svoje djelatnosti. Danas je Žito grupa vodeći regionalni proizvođač hrane čiji se konačni proizvodi nalaze na svakom obiteljskom stolu. Razvijamo nove projekte i nastojimo uvesti nove zdrave trendove u prehranu, ali i u način življenja. Čovjek mašta i želi dokle god je živ. Puno sam toga ostvario, ali maštam i stvaram i dalje.
S obzirom na sve odgovornosti i poslovne obveze, kako izgleda jedan dan u Vašem životu?
Na posao ne dolazim prvi, no često ostajem do kasno navečer. Draže mi je da me ljudi doživljavaju kao vođu, a ne kao strogog šefa. Važno mi je biti učinkovit, naći pravu mjeru u poslu i imati obitelj na prvome mjestu. To su vrijednosti koje nosim u sebi i nastojao sam ih prenijeti i na moje djelatnike i na moju djecu.
Danas ste vlasnik desetak tvrtki koje uspješno posluju, kojom od njih se najviše ponosite i zašto?
Većinu tvrtki smo kupili u raspadanju, sanirali ih, restrukturirali i napravili tvrtke koje uspješno funkcioniranju. Žito grupa danas je bolja kopija bivšeg IPK Osijek. Nismo nikakvi genijalci, samo radimo logično i pokušavamo biti bolji od drugih. Iako sam ponosan na svaku akviziciju i svaki projekt, posebno bih istaknuo
onaj mesne industrije kojim smo pokrenuli jedan novi ciklus dobre energije.
Vjerujemo u Slavoniju, vjerujemo u dobro, više je od projekta mesne industrije.
U skladu s imenom DOBRO želimo svojim primjerom potaknuti ljude da čak i kad je to teži put, uvijek biraju dobro. Želimo potaknuti u Slavoniji novi početak i stvaranje novih dobara, novih radnih mjesta i poslovnih prilika.
U posljednje ste vrijeme čak surađivali i s fakultetima kako biste zaposlili sposobne mlade ljude. Koliko je ih spremno ostati u Slavoniji i vide li svoju priliku u Vašim tvrtkama? Uspijevate li privući i mlade iz drugih krajeva Hrvatske?
Čarobnog recepta za uspjeh nema. Lakše je doći do kapitala nego do kadrova u koje treba ulagati. Treba živjeti, raditi i vjerovati u sebe. Istina, veliku ulogu u mom poslovanju i novim projektima imaju mladi zaposlenici. Meni je bitno da mladi ljudi imaju osjećaj pripadnosti Slavoniji i tvrtki, i da ih veseli osjećaj stvaranja
nove vrijednosti. Kad to prepoznam u ljudima, biram ih za suradnike.
Vašu brigu za zaposlenike pokazuje i centar za rehabilitaciju pod nazivom E Rejuvenation koji ste za njih otvorili. Kako su ga zaposlenici prihvatili?
Žito je prva hrvatska tvrtka koja je omogućila svojim djelatnicima koorporativni rejuvenacijski program implementirajući prvi ER centar u sam sustav kompanije. Radi se o franšizi svjetskog programa oslobađanja od stresa, gdje naši djelatnici mogu poboljšati svoje opće stanje u tzv. naprednom servisu za tijelo, duh i um.
Pozitivnim reakcijama djelatnika, program je postao dio korporacijske kulture i primarno je usmjeren na povećanje njihova zadovoljstva i
osjećaja sreće.
Koliko su Vaše tvrtke društveno odgovorne? Na koji način usmjeravate i potičete održivo poslovanje?
Kao poduzetniku moj je cilj stvaranje novih vrijednosti. Svatko bi od nas trebao biti odgovoran prema zajednici u kojoj živi, ali posebnu dodatnu zadaću imamo mi poduzetnici, a to je da kanaliziramo dio svojih sredstva kako bismo poboljšali kvalitetu života u našoj okolini. Izdvojio bih najsvježiji projekt Žita – uređenje i obnavljanje Sokolskog doma. Osječka stara dama koja je sagrađena davne 1928., nakon 90 godina doživjela je svoj facelifting i postala najmoderniji sportski objekt koji bi trebao biti samoodrživ i na službi svih građana Osijeka.
Često se vodim uvjerenjem da što čovjek napravi za sebe i ode s njim, a da ono što napravimo za druge, živi i poslije nas.
Jednom ste prilikom rekli da je Vaša misija postići da ljudi ostvaruju prihode od kojih će moći živjeti te da Vam je ideja napraviti drukčiju Slavoniju. Odakle crpite toliku pozitivnu energiju?
Imao sam sreću i privilegiju u životu da sam odgojen u kršćanskoj, katoličkoj obitelji, gdje su me roditelji ispunili pozitivom i naučili da treba činiti dobra djela. Kad su me kao maloga pitali što želim biti kad odrastem, odgovorio bih: direktor i dobar čovjek. Nekad je teško ta načela provoditi u životu jer smo u svijetu koji baš i ne cijeni dobrotu, pa nas ona zna i koštati. No, kad činim dobro i stvaram novu vrijednost, osjećam se bolje. Ne mogu promijeniti svijet, ali mogu činiti dobre stvari, a to je svakako otvaranje novih radnih mjesta i ulaganje u Slavoniju.
Obasut svakodnevnim napisima u novinama o odlasku ljudi iz Slavonije, želim svjedočiti i malim svijetlim primjerima pozitivnih koraka među ljudima i tvrtkama koje vjeruju u Slavoniju.
Prošle ste godine uložili oko 550 milijuna kuna u projekt proizvodnje pršuta te trajnih salama i trajnih mesnih proizvoda od slavonskih svinja. Iz tog je projekta i proizašao novi brand Dobro. Kako je nastalo ime za novi brand i kako se on dosad pozicionirao na hrvatskome tržištu?
DOBRO je brand trajnih mesnih proizvoda od slavonske svinje. Još iz djetinjstva pamtimo riječi roditelja koje i mi danas ponavljamo svojoj djeci – budi dobar – pa tu sigurno ima simbolike. DOBRO u našim očima označava i dobro na kojemu nastaju proizvodi sastavljeni od isključivo dobrih sastojaka, ali mogu reći da i utjelovljuje i samu bit mog življenja i poslovanja, a to je činiti dobro za ljude, ali i cijelu Slavoniju. Slavonski pršut je od slavonske svinje, slavonske hrane i slavonski ga čovjek pravi.
Proizvodite od polja do stola s cjelokupno kontroliranim procesima. Možete li nam predstaviti vaše najnovije pogone za proizvodnju pršuta, trajnih mesnih proizvoda, trajnih salama te pogon za narezivanje i pakiranje trajnih mesnih proizvoda. Kolike su bile investicije i koji je kapacitet pogona općenito, a koliki je dio iskorišten do sada?
Novi pogoni mesne industrije najsuvremeniji su pogoni u ovom dijelu Europe. Izvedeni su po najvišim svjetskim standardima i imaju razvijenu visoku kontrolu kvalitete u svim fazama proizvodnje.
Projekt proizvodnje pršuta i trajnih mesnih proizvoda u Slavoniji, greenfield investicija u vrijednosti od 500 milijuna kuna, završen je u samo 13 mjeseci.
Cijeli se proces proizvodnje sirovina, stočne hrane, uzgoja svinja i proizvodnje trajnih mesnih proizvoda odvija u krugu od 90 km, čime osiguravamo potpunu kontrolu sljedivosti.
Tri tvrtke godišnje proizvedu 6500 tona ili 150 tisuća pršuta, 3000 tona salama, 2200 tona komadne robe. Četvrta to od njih kupuje, narezuje, pakira, vakuumira, distribuira i prodaje.
Koliki udio vašeg poslovanja zauzima izvoz? Kolike kapacitete trenutačno koristite za izvoz, a koliki je njihov sveukupni potencijal?
Radili smo proizvod za 100-postotni izvoz, ali vjerujem da postotak prodaje u Hrvatskoj neće biti zanemariv.
Bili bismo sretni kada bi 50 posto proizvodnje prodavali u Hrvatskoj, jer bi tada znali da su domaći kupci prepoznali kvalitetu.
DOBRO proizvodi zaista su prihvaćeni dobro, a potražnja, tj. narudžbe naših partnera svakodnevno rastu.
Trenutačno se naši proizvode nalaze u svim većim i srednjim maloprodajnim centrima. Aktivno razvijamo i proširujemo HORECA kanal, vodeće hotelske lance, ali probijamo se i na strana tržišta.
Koja je strategija Žito grupe za budućnost s naglaskom na brandove Dobro, Tena (brašno i ulje), Premijer i Svježa jaja?
Vertikalnim povezivanjem svih segmenata proizvodnje, ratarske, stočarske i industrijske, objedinjujemo proizvodnju i plasman namirnica koje se nalaze na svakom obiteljskom stolu, a to su pršut, trajni mesni proizvodi, mlijeko, jaja, šećer, brašno i ulje. Na tržištu nas definitivno poznaju po Žito jajima, Premijer šećeru, Tena brašnu i krupici te Tena ulju.
Nismo sumnjali da će i novi brand DOBRO zaživjeti među ljudima jer je on više od imena. On je cijela nova priča koju možemo staviti pod životni moto Vjerujemo u dobro, jer zaista vjerujemo da imamo snagu, želju i znanje mijenjati stvari nabolje.
Strategija nam je što bolja pozicioniranost na tržištu i stabilizacija poslovanja.
Kakva vam je strategija komuniciranja s B2B kupcima? Koje ste najnovije trendove (nove tehnologije i marketinške alate) u posljednje vrijeme uveli u svoje poslovanje?
Suradnja s našim B2B kupcima zasniva se na korektnom poslovnom odnosu, uzajamnom povjerenju i osluškivanju potreba i to je ono što oni prepoznaju i zbog čega nam godinama ukazuju povjerenje.
U Hrvatskoj su kupci i klijenti svakim danom sve educiraniji i izloženi velikoj ponudi različitih proizvoda. Nužno je osluškivati njihove potrebe i pravovremeno reagirati na njih. Na svom poduzetničkom putu prošao sam mnoge tehnike i inovacije u prodaji i odnosima s klijentima, ali danas se oslanjam na svoj marketinški i prodajni tim koji prati sve moderne tehnologije i alate.
Veliki značaj u B2B odnosu zasigurno nosi internet i oglašavanje na njemu, a to sam prepustio mladim stručnjacima.
