Kada se pogledaju podaci vidljivo je da je uvoz mesa peradi od 2012. godine do prošle godine povećan sa 17.523 tona na 27.031 tona, dok je izvoz u tom razdoblju skočio sa 10.389 na 14.608. tona. Bobetić kaže kako je ukupna potrošnja mesa peradi, koja uključuje i panirane proizvode manja za 3 posto u prošloj godini i procjenjuje se na 23 kg po glavi stanovnika.
Proizvođači mesa peradi prošle su godine ostvarili ukupnu bruto proizvodnju od 85.889 tona, što je tri posto više nego godinu dana ranije, a osam posto više nego 2012. godine.
Kada se pogledaju podaci vidljivo je da je uvoz mesa peradi od 2012. godine do prošle godine povećan sa 17.523 tona na 27.031 tona, dok je izvoz u tom razdoblju skočio sa 10.389 na 14.608. tona. Bobetić kaže kako je ukupna potrošnja mesa peradi, koja uključuje i panirane proizvode manja za 3 posto u prošloj godini i procjenjuje se na 23 kg po glavi stanovnika.
Vrlo je visok uvoz kobasičarskih proizvoda od mesa peradi u količini od blizu 9.000 tona, a značajno je povećan izvoz proizvoda u prošloj godini. U sektoru proizvodnje mesa peradi i dalje je značajan problem sivo tržište tj. razlika između ukupne proizvodnje utovljenih pilića te registriranog klanja u klaonicama RH što je vidljivo u tabeli bilance proizvodnje. Siva zona kod klanja pilića u 2017. godini se procjenjuje na 5 do 6 milijuna komada.
Samodostatnost mesa peradi u prošloj godini iznosila je oko 88 posto i značajno je veća u odnosu na ostale vrste mesa.
Sektor konzumnih jaja
Prema podacima DZS-a u prošloj je godini smanjena proizvodnja jednodnevnih nesilica za oko 5 posto ali je gotovo udvostručen uvoz jednodnevnih nesilica pa je i ukupna bilanca uzgojenih pilenki značajno veća u odnosu na prethodnu godinu, ističe Bobetić.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede četvrtu godinu zaredom povećavaju se kapaciteti za proizvodnju konzumnih jaja kod robnih proizvođača koji su u prošloj godini još uvijek bili manji prije zamjene neobogaćenih kaveza prema Uredbi EU, kaže Bobetić.
Uzimajući u obzir bilance pilenki procjenjuje se rast proizvodnje konzumnih jaja u prošloj godini za oko 2 posto, dok je uvoz smanjen za više od 20 posto, a potrošnja je ostala na razini prethodne godine i procjenjuje se na oko 179 jaja per.capita. Samodostatnost u prošloj godini iznosila je cca 89%.
Financijski pokazatelji poslovanja sektora
Poslovni prihodi cjelokupnog sektora peradarstva u prošloj godini bili su veći za 4 posto dok su poslovni rashodi povećani za 2 posto. U poslovnim rashodima troškovi sirovina i ostalih materijala bili su veći za 4 posto. Tržne cijene grill pilećih trupova bile su veće za oko 2 posto kao i veleprodajne cijene konzumnih jaja, dok su prema TISUP-u, cijene smjese za perad bile manje za oko 1 posto.
Unatoč smanjenim financijskim prihodima te povećanim financijskim rashodima sektor je ostvario konsolidiranu dobit od oko 19 milijuna kuna s udjelom EBIT-a u poslovnom prihodu od 1,73 posto te udjelom EBITDA od 5,09%. Sektor peradarstva u prošloj je godini povećao vrijednost izvoza za 7 posto, dok je vrijednost uvoza povećana za 23 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila je 68 posto.
(Izvor: agrobiz)