Negativan trend u stočarstvu počeo je 1990. godine, zbog čega je nužno što prije povećati agrarni proračun i subvencije, zaštititi domaću proizvodnju i zaustaviti uvoza mesa.
U Srbiji je stočni fond u posljednjih 30 godina prepolovljen, a posebno zabrinjava što se smanjuje i rasplodno stado, pa ako se hitno ne poduzmu mjere za zaustavljanje tog trenda bit će potrebne godine da se stočarstvo oporavi, tvrde stručnjaci i proizvođači.
U dubokoj krizi
“Upalilo se crveno svjetlo koje upozorava da je stočarstvo u Srbiji u dubokoj krizi. Smanjuje se ne samo stočni fond, namijenjen tržištu, već i osnovno rasplodno stado osnovnih vrsta stoke. Neshvatljivo je da se to događa u zemlji koja spada u deset najvećih izvoznika kukuruza na svijetu”, rekao je Milan Prostran, stručnjak za poljoprivredu.
On je, komentirajući podatke koje je objavio Republički zavod za statistiku (RZS) o smanjenju stočnog fonda u prošloj godini, rekao da će se prava slika dobiti tek nakon popisa 2023., a ona neće biti bolja jer se podaci statistike koji se objavljuju dobivaju na temelju procjene, a činjenice pokazuju da je stanje lošije.
Prema podacima RZS-a, u Srbiji je za 11 mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2020. smanjen broj krava za tri posto, svinja za 3,9%, koza za 3,6%, dok je povećan broj ovaca za 0,6%. U odnosu na desetogodišnji prosjek (2011.-2020.), ukupan broj goveda manji je za 5,1%, svinja za 6,5%, koza za 6,7%, peradi za 9,5%, a veći je broj ovaca za 1,8%.
“U Srbiji se stočni fond smanjuje od 1990. godine, a kako to ide može se shvatiti ako se prati trend od 2000. kada je uzgajano 1,27 milijuna goveda, a 2019. godine taj broj je pao na 878.000. Svinja je 2000. bilo četiri milijuna, a 2019. oko 2,79 milijuna.
U tom razdoblju porastao je samo broj ovaca zbog uvođenja subvencija, pa ih je 2000. godine bilo 1,6 milijuna, a 2019. 1,77 milijuna”, objasnio je Prostran, prenosi agencija Beta.
On je dodao da su razlozi za smanjenje stočnog fonda brojni, od sankcija, do pada cijena žive vage i izvoza, poskupljenja hrane u posljednjih šest mjeseci i povećanog uvoza zamrznutog mesa i žive stoke.
Najava o otvaranju novih tržišta nije pridonijela zaustavljanju negativnog trenda jer se, na primjer, od izvoza govedine u Tursku dosta očekivalo, a ta zemlja je nakon kratkog vremena spustila cijene tako da se prodaja više nije isplatila.
Prostran je rekao da bi bilo nužno poduzeti niz mjera da bi se zaustavilo gašenje stočarstva, od povećanja agrarnog proračuna s pet na deset posto u odnosu na državni proračun, rasta subvencija, zaštite domaće proizvodnje, do zaustavljanja uvoza mesa.
Zoran Milićević, predsjednik Saveza proizvođača agroprivrede Srbije, rekao je da godinu dana upozoravaju na potrebu poduzimanja hitnih mjera da se zaustavi gašenje farmi.
Još čekaju lanjske subvencije
Nedavno je, kako je rekao, utvrđeno da je u selu Žiča, pokraj Kraljeva, 28 kućanstava rasprodalo stoku koju je uzgajalo.
“Neki koji su rasprodali stado rekli su mi da su sretni jer ne brinu kako će kupiti skupu hranu, kome će prodati stoku, čije cijene porastu samo za vrijeme velikih blagdana, kao što su Nova godina ili Božić. Problem je čak i naplatiti prodanu stoku, ako se pristane na odgođeno plaćanje”, rekao je Milićević.
“Država nam duguje i subvencije za prošlu godinu, nedavno su nam u Upravi za agrarna plaćanja obećali da će isplatiti dugove do kraja veljače. U takvim uvjetima teško je baviti se stočarstvom”, zaključio je Milićević.
Izvor: Poslovni.hr
