Gruzijca sa slovenskom putovnicom Vladimira Stepania, generalnog direktora američke kompanije Silk Road iz Seattlea, koji je magistrirao ekonomiju na Sveučilištu New York (NIU) i doktorirao na Sveučilištu Anaeijm, slovenskoj košarkaškoj javnosti ne treba posebno predstavljati.
Bivši košarkaš, nakon igranja u NBA ligi i završetka karijere, skrasio se u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje živi s obitelji, a bavi se uvozom robe široke potrošnje iz Europe. Prema njegovim riječima, u potrazi je za poslovnim partnerima iz Adria regije.
Vladimire, ovog puta nećemo pričati o košarci, već o vašem trenutnom angažmanu, posebno kada je u pitanju trgovina. Kakva je budućnost maloprodaje, kakva je situacija s radnom snagom u vrijeme korona krize u SAD i dešava li se nešto slično onome čemu smo svjedoci u Europi - nedostatak vozača i mnogih drugih profila radnika?
Da, postoji značajan nedostatak radne snage, kao što postoje problemi u lancu snabdijevanja. Ovakva situacija izaziva inflaciju, a to znači veće cijene, prazne police i manji broj zaposlenika koji bi zadovoljili potražnju potrošača. Federalne rezerve SAD-a poštuju svoje obaveze, prestale su štampati novac i provode različite aktivnosti koje nisu pogodne za kompanije na državnom i saveznom nivou. Prema podacima američkog Bure Laburista, pomoć se zaustavlja za skoro 10 milijuna početnika u raznim poslovima. U tjednu koji se završio 22. siječnja, 1,63 milijuna Amerikanaca je primilo tradicionalne državne naknade za nezaposlene, što je 44.000 više u odnosu na tjedan ranije. Ljudi nisu motivirani raditi, ali kada dobiju skoro sličnu sumu novca, sjede kod kuće besposleni. Ako se fiskalna politika ne promjeni, tržište rada će fluktuirati i to će staviti veliki pritisak na američki lanac snabdijevanja.
Dakle, pandemija je mnogo toga promijenila i tek ćemo osjetiti posljedice, cijene hrane već naglo rastu i naziru se obrisi krize u Europi, ali kakva je situacija u SAD-u?
Uz pravilnu politiku, potrošnja bi bila manja u 2020. godini, ali smo imali nenormalan poticaj priljev kapitala i likvidnosti, što je rezultiralo povećanom potrošnjom. Takva politika je bila kamen temeljac inflacije u sprezi s negativnim kamatnim stopama. Čak 30 trilijuna državnog duga i inflacija od 7 posto neće pomoći u ograničavanju kamatnih stopa, što se može zaustaviti samo paralelnom dinamikom praćenja kretanja, jer će u suprotnom podići i burzu i dolar. Federalna banka pokušava smanjiti štetu, ali mislim da za sada djeluje samo uz minimalnu intervenciju i bez jasne strategije za budućnost. Trebalo bi brže reagirati na rast inflacije i rasta cijena širom svijeta ili u SAD-u. Postoje kalkulacije u vezi sa službenim podacima CPI (Indeks potrošačkih cijena), jer se to promijenilo u posljednjih 30 godina. Sada je veća za oko 15 posto.
Kakva je budućnost maloprodaje u ovoj situaciji, koja je, međutim, tijekom pandemije postigla dobre rezultate, zar ne?
Budućnost maloprodajnog poslovanja u SAD i Kanadi vidim prije svega u pravcu daljeg razvoja masovnih platformi za e-trgovinu kao što je Amazon Fresh. Sada najveći trgovac na malo, Walmart Online, također dolazi sa online ponudom. Ne smijemo zaboraviti da tehnologija igra ključnu ulogu u upravljanju lancem snabdijevanja. Trenutno imamo, na primjer, nekoliko privatnih kompanija u Seattleu koje testiraju isporuku hrane putem dronova. U suštini, ne mogu svi pristupiti ovoj usluzi, posebno ne ljudi koji žive u gradu u stanovima većih zgrada, ali kada metoda zaživi, cijela igra u ovoj industriji će se promijeniti i troškovi će drastično pasti. Bilo bi lijepo da i Slovenija bude pionir ovakvih inovacija i nadam se da će biti prva u redu koja će imati koristi od ovih inovacija. Naravno, preduvjet je da se Covid zaustavi u kratkom vremenu kako bi se milijuni ljudi vratili na posao i počeli proizvoditi vrijednost. Regionalni, manji lanci supermarketa također mogu imati konkurentsku prednost od ovog razvoja kako bi pružili još bolju uslugu svojim kupcima.
Kakva je budućnost izvoza proizvoda u SAD, uglavnom nas zanima izvoz iz naše Mediteranske/Balkanske regije?
Dobra vijest za izvoznike je da će kupci iz SAD-a uvijek imati jaku želju za domaćom i ukusnom hranom. Poseban naglasak je na eko i zdravoj hrana. Također, postoji velika potražnja za proizvodima iz vaše regije. Na američkom tržištu gotovo je nemoguće ponuditi dovoljan asortiman kvalitetne vode, vina, pita, tijesta, smrznutog bureka, tjestenina, maslinovog ulja, feta sira, sirupa, kajmaka i mnogih drugih specijaliteta. U stvari, ljudi koji žive u Kaliforniji ili Chicagu i imaju mogućnost kupovati europsku hranu iz vaše regije hvale je kao ukusnu i poželjnu, ali teško je da se pobrinete za velike narudžbe koje su vam potrebne ako želite raditi u SAD-u. Međutim, mediteranska hrana je zapravo broj jedan u Sjevernoj Americi prema Health Benefit StandPoint izvještaju i zato ovdje postoji velika mogućnost za izvoz i u mojoj kompaniji smo toga svjesni i pokušavamo to unovčiti. Dok navedeni izazovi imaju snažan utjecaj na lanac snabdijevanja uvoza iz jadranske i mediteranske regije, na poslovanje utječu: inflacija, nestašice, teret je, udvostručio ili čak utrostručio cijenu prijevoza. Ipak, pametna ulaganja u novu proizvodnju i napredne tehnologije, kao i suradnja s novim dobavljačima koji predstavljaju nove kanale distribucije, mogli bi u velikoj mjeri ojačati izvoz Adria regije, gdje se nalazi i Slovenija.
Možete li ukratko objasniti povećanu cijenu transporta, posebno u pogledu logistike, koja pogađa cijeli svijet?
Ovo je veoma aktualna tema. Jednostavan odgovor je da postoji trgovinska neravnoteža između SAD i Azije, o kojoj se malo govori. U posljednjih nekoliko mjeseci, američki trgovinski deficit iznosio je oko 80 trilijuna dolara (1.000 milijardi dolara) mjesečno, u odnosu na trilijun u 2021. Ovo su lude brojke. Možete li zamisliti koliko morskih kontejnera ulazi u SAD, a koliko ih manje ide na put sada u ovoj krizi? Živim u oblasti Settlea i mogu vidjeti beskrajan broj praznih kontejnera u lukama na oko 30 km svakog dana. Međutim, ovo je samo mali dio problema, jer ima mnogo drugih izazova i problema koji neće brzo nestati. Zato trebate biti spremni na nestašice i rast cijena u bliskoj budućnosti. Jedini izlaz je slobodno tržište i fer konkurencija bez intervencije treće strane ili problema s pandemijom.
Što i odakle vaša kompanija uvozi i sarađuje li i s Adria regijom, koju osobno dobro poznajete, jer ste živjeli u Sloveniji i još uvijek imate stan u Ljubljani?
Kao srednja kompanija, nudimo širok spektar usluga, od dizajna privatnih robnih marki, prodajnog "posredništva", zastupanja, do isporuke od vrata do vrata kroz naše skladištenje i distribuciju. Naše proizvode kupujemo kod kuće u SAD-u i onda ih prodajemo u razne zemlje, ali naravno domaći proizvodi su često mnogo bolji od uvoznih. Nedavna istraživanja pokazuju da, na primjer, lokalni sirovi med ima značajan utjecaj na smanjenje alergija i stoga smo vidjeli značajan rast u ovom segmentu, posebno u sjeverozapadnoj regiji Pacifika. Poznati smo po proizvodima od jabuka, morskim plodovima, kavijaru, smrznutom sushiju itd. Naša jaka tržišta su: Japan, Kina, Rusija, UAE i Singapur. Veoma smo aktivni u uvozu raznih proizvoda za naš portfolio od 1000+. To su mnoge namirnice koje dolaze iz regije Crnog mora, Španjolske, Koreje, a naša aktivnost u jadranskoj regiji je do sada bila slaba i već se veselimo što ćemo je proširiti i stoga smo otvoreni za suradnju sa svim poduzećima.
U Ljubljani te nismo vidjeli nekoliko godina. Planirate li se ikada vratiti, možda zbog nekog posla?
Kao što znate, Ljubljana i regija Balkan su moj drugi dom i uvijek imaju posebno mjesto u mom srcu. Postoji veliki interes za uvoz vaših odnosno mediteranskih proizvoda, ali i zbog brojnih prijatelja vjerojatno ćemo se vidjeti u bliskoj budućnosti.
