Za stvarno efektivnu promjenu potrebna je jasna slika tko smo i gdje smo kao ekonomija, gdje su naše prilike za budućnost, dakle, kamo želimo i kako bismo tamo došli.
Tvrtke sve više ulažu u unaprjeđenje poslovanja u vidu raznih automatizacija. Tako slušamo o raznim tehnologijama, ali možemo reći kako je EDI u pozadini svih operacija. Više o toj tehnologiji i primjenama saznali smo u razgovoru s Božidarom Bajsičem, direktorom tvrtke Editel Adria d.o.o.
Recite nam nešto više o tome što je EDI i kako se danas koristi?
Kod digitalizacije i automatizacije poslovnih procesa među poslovnim partnerima, uvjet je da se sustavi koji omogućuju automatizaciju među sobom mogu razumjeti i komunicirati. To znači da treba među sustavima uspostaviti protok informacija koje su potrebne, u vrijeme kad su potrebne, i na jednouman način. Dakle, da se točno zna značenje podataka u informacijama. EDI je točno to. To je automatski prijenos podataka u strojno obradivom jeziku među sustavima, bez ljudskog posredništva, po nekim dogovorenim pravilima odnosno standardima.
U odnosu među poslovnim partnerima najčešće nastupa neka isporuka dobara ili usluga. Na osnovi dogovora nešto se naruči, pripremi, isporuči, utvrdi kvaliteta, preuzme i obračuna te plaća. Važne su informacije o cijenama i raspoloživosti. To je osnova svakog lanca isporuke, nevezano za to je li riječ o trgovini, logistici, ugostiteljstvu hotelijerstvu, proizvodnji, industriji, zdravstvu, energiji, javnoj upravi ili školama, bankama.
U posljednje se vrijeme govori o digitalnoj transformaciji poslovanja, automatizaciji, robotizaciji. Da bi sve te promjene mogle funkcionirati, treba prenositi kvalitetne i točne informacije među partnerima koje to omogućuju. A to je EDI. Dakle, EDI je kao leđna moždina u digitalnoj transformaciji procesa među partnerima.
Koje su prednosti EDI-ja u poslovanju, posebno u FMCG-u?
To je samo jedna riječ: robotizacija. Potpuna automatizacija lanca isporuke.
Posljedično – manje zaliha i bolje kontroliran protok dobara. Smanjenje troškova posve bez manualnog rada. Veća kontrola i pouzdanost, manje pogrešaka. O tome je bilo već puno napisano i puno prezentirano na konferencijama, pa nema smisla ponavljati.
U posljednje je vrijeme kao još jedan važan vid konkurentne prednosti korištenja EDI-ja sve važnija ekološka održivost.
Ne samo zbog manjeg opterećivanja prirode zbog potrošnje papira, tiska, proizvodnje printera, tonera i distribucije pošte nego i zbog manje potrošnje energije te korištenja čistije zelene energije, što koristimo mi u EDITEL-u.
Koji preduvjeti moraju biti osigurani kako bi integracija EDI-ja u poslovanje bila uspješna i potpuna?
Dogovor među poslovnim partnerima. Dogovor o svemu što je za uspješan i brz proces među njima važno. Od informacija koje su potrebne za poslovni odnos, značenja tih informacija do tehnologije kako ih razmijeniti u procesu, kad i s kime, osobito ako nastupa više strana (kupac, logističar, distributer, proizvođač, porezni nadzor, banka, država). Srećom, postoje standardi i preporuke. Postoji puno domaćih i međunarodnih dobrih praksa i iskustava koja imamo u EDITEL-u.
Za samu digitalizaciju na osnovi EDI-ja kod svakog partnera treba imati i određenu kvalitetu infrastrukture i kvalitetan nivo poslovnog odnosa s partnerima.
Svakako. EDI nije moguć ako nema određene IT infrastrukture sa sređenim podacima i procesima te odnosima s partnerima. Zato je digitalna transformacija procesa najteža, odnosno traži najviše napora kad se uvodi s prvim partnerima kad treba sve definirati, testirati i aktivirati. Kad je napravljen taj proboj, aktiviranje svakog sljedećeg partnera u digitalnoj transformaciji procesa puno je lakši i brži. Tada se dobije i najveći benefit svega.
U praksi je najveći izazov uvijek promjena u načinu razmišljanja i poslovanja. Procesi s partnerima nisu samo kopirani iz klasičnih papirnih u digitalne ili EDI, nego se i mijenjaju te se izvode posve drukčije u nekim segmentima. A to znači i reorganizaciju poslovanja odnosno kompanije! Zato je kod digitalne transformacije nužna potpora top-menadžmenta kompanije.
S obzirom na to da EDI omogućuje razmjenu poslovnih podataka, neovisno o komunikacijskom kanalu, formatu podataka i mediju koji se koristi, koji su identifikacijski standardi i podatkovni formati najzastupljeniji?
Najzastupljeniji procesni i podatkovni standardi su standardi GS1. Ti se standardi koriste više od četiri desetljeća i najšire su prihvaćeni standardi na području digitalizacije lanca isporuke u EU i globalno. Ali konkretno u Hrvatskoj, osim GS1 standarda, postoje i neki drugi standardi, recimo UBL i OAGi, kao i „domaći AdHoc“ standardi, koji su nastali kao ideja pojedinih organizacija kako riješiti njihov trenutačni problem.
Na žalost, u prošlosti nije bilo nekog konsenzusa među najvećim korisnicima da se definiraju nacionalni standardi ili barem preporuke, a ni standardizacijske organizacije nisu dobro odradile svoj posao. To danas znači da se klasični B2B procesi ne transformiraju optimalno u digitalnoj promjeni jer pružatelji IT usluga nemaju jasnih uputa kako to napraviti. To komplicira stanje u tom ekonomskom prostoru, a time poskupljuje digitalnu transformaciju te smanjuje priliku za efikasan napredak.
Koliko je ta tehnologija zastupljena na hrvatskom tržištu, ali i tržištima regije? Ima li prostora za napredak i u kojem smislu?
EDI i digitalna transformacija na osnovi toga je zastupljena jer to traže velike kompanije koje prve vide koristi. Često su to multinacionalne kompanije koje koriste te tehnologije u širem prostoru. Nivo do kojeg smo u tome stigli je nivo Ice Berg, to znači da velika većina digitalne promjene još čeka da se napravi. Čak ni ne znamo što se sve može promijeniti nabolje ako bismo koristili sve tehnološke mogućnosti s EDI-jem koje su na raspolaganju već sada.
Dakle, iako je riječ o, uvjetno rečeno, staroj tehnologiji, ona je osnova svakog modernog poslovanja te otvara vrata optimizaciji procesa kako u prodaji tako i u proizvodnji. Postoje li tu izazovi koji se trebaju savladati na putu do unifikacije i standardizacije?
Naravno da postoje. Kad ne bude više izazova, nema više napretka.
Potrebna je unifikacija standarda i na osnovi toga definiranje hrvatskog standarda kao preporuka kako efikasno digitalizirati procese među organizacijama. U medijima i na konferencijama koristi se puno lijepih riječi o digitalnoj promjeni, digitalnoj agendi i robotizaciji. Ali za stvarno efektivnu promjenu u tom smjeru potrebna je jasna slika tko smo i gdje smo kao ekonomija, gdje su naše prilike za budućnost, dakle, kamo želimo i kako bismo tamo došli. Nakon toga potrebna je multidisciplinarna razrada i izrada preporuka na osnovi iskustva i novih tehnoloških mogućnosti.
Za brži i efikasniji prelazak u digitalnu ekonomiju potrebno je donijeti i stimulativne mjere da implementacija bude efikasnija. Za sve to potrebno je razmišljati široko „od nule“, bez povijesnog balasta u smislu „tako se to radi oduvijek“. Hrvatska ima znanja i resurse koji to mogu napraviti.
Koja su vaša rješenja danas dostupna proizvođačima, distributerima i trgovcima na našem tržištu?
Uglavnom rješenja za digitalizaciju s lanca dopune u svim industrijama. To znači niz usluga, od analize digitalne transformacije u procesima s partnerima i savjetovanja do implementacija rješenja na osnovi iskustva i preporuka odnosno dogovora, tj. standarda.
Možemo reći kako uvođenje EDI-ja u poslovanje ima koristi i u velikim i u malim sustavima, i to neovisno o sektoru. Kako Vi vidite budućnost EDI-ja?
Dok bude IT-ja i elektroničke obrade podataka do tada će biti potrebe i za EDI-jem. S obzirom na to da se digitalizacija danas bazira na elektroničkim informacijama, EDI je tome leđna moždina.
Tekst je izašao u 99. InStore magazinu.
