Pokretanje biznisa mukotrpan je i rizičan posao, jasno to pokazuju i pojedina istraživanja prema kojima manje od četvrtine novoosnovanih tvrtki preživi prvih pet godina poslovanja. S druge strane, stopa preživljavanja onih koji su pokrenuli poslovanje kroz kupnju franšize iznosi više od 90 posto.
U čemu je tajna uspjeha franšiza i zašto još uvijek, unatoč svijetlim primjerima iz domaće prakse, nisu u punom potencijalu zaživjele na hrvatskom tržištu raspravljalo se na 2. Forumu franšiza u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK), Europske poduzetničke mreže (EEN) i HAMAG-BICRO-a.
Voditeljica Odjela za trgovinu HGK, Tomislava Ravlić, uvodno je istaknula kako trenutno na domaćem tržištu posluje oko 220 franšiznih sustava, na oko 1.100 franšiznih lokacija, s približno 17.500 zaposlenih. „Dio etabliranih hrvatskih poduzetnika franšizera je i za vrijeme pandemije razvijao i širio poslovanje. Tako je domaća franšiza Surf'n'fries ove godine ušla u Walmart, najveći svjetski trgovački lanac, a na niz novih tržišta širio se i Carwiz rent-a-car. Tu su i Muzej iluzija koji je odavno prepoznat na međunarodnom tržištu, kao i Direct booker, vodeća svjetska franšiza za menadžment turističkog smještaja. Dakle, imamo zaista čitav niz pozitivnih hrvatskih priča u domeni franšiznog poslovanja, ali zašto ih ne bi bilo još? Upravo u cilju prepoznavanja ovog modela kao jednog od pokretača razvoja poduzetništva i novog zapošljavanja, ali i izvoza hrvatske inovativnosti uz zaštitu intelektualnog vlasništva kao bitne komponente franšiznog poslovanja, organizirali smo današnji Forum“, poručila je Ravlić.
Franšizno poslovanje u Hrvatskoj djeluje u 13 industrijskih sektora, no problem je vrlo mali broj domaćih franšiza na tržištu, upozorio je Krešimir Dobrilović, predsjednik Zajednice franšiznog poslovanja HGK i vlasnik tvrtke Carwiz. „Do 2020. taj je udio bio 12 posto, a samo u prošloj godini broj domaćih franšiza povećao se za više od 20 posto. Ali to još uvijek čini udio od samo 20,5 posto, dok je prosječan udio domaćih franšiza u europskim zemljama od 80 do 95 posto. S obzirom da na taj način domaći uspješni koncepti izvoze svoj know how i proizvode, važno je povećati udio domaćih franšiza. Još k tome, svaka prodana franšiza znači potencijalno otvaranje jedne nove tvrtke, samozapošljavanje i zapošljavanje i zato se franšizno poslovanje smatra zamašnjakom razvoja poduzetništva i zapošljavanja“, naglasio je Dobrilović, dodavši kako franšiza nije čarobni štapić koji jamči stopostotni uspjeh, ali itekako smanjuje rizik pokretanja biznisa i uvelike olakšava ulazak u posao malim i srednjim poduzetnicima.
Ljiljana Kukec, predsjednica Udruge za franšizno poslovanje u RH i vlasnica hrvatske franšize Body Creator, objasnila je kako je više od 90 posto poslovanja franšizabilno, u nekom svom dijelu ili u cjelini. „Nije ih problem pretvoriti u franšizu, ali treba stvoriti model koji će omogućiti da taj posao franšiziranjem dosegne svoj puni potencijal. Kreiranje franšize je modularan i kompleksan proces za kojeg treba angažirati stručnjaka, ali jednom napravljen može se klonirati stotinu puta. Kao strategija rasta franšize su odlične upravo za mala poduzeća kako bi povećali svoj udio na tržištu stvaranjem franšiznog lanca s minimalno uloženog kapitala“, pojasnila je Kukec.
U sklopu Foruma održana su dva panela – prvi na kojem su svoja iskustva predstavili uspješni domaći franšizeri i drugi na kojem se raspravljalo o mogućnostima financiranja franšiznog poslovanja.
Svi panelisti, franšizeri, složili su se da početci nisu bili laki, ali svi su imali viziju koja ih je gurala naprijed. Alan Orlić, osnivač Tinker labs franšize, koji nude jedinstven STEAM pristup za djecu, komentiaro je trend rasta edukacijskih franšiza. „Mislim da je taj trend tek na početku i da je situacija s Covidom pomogla ljudima da shvate da naš standardni edukativni sustav ima nekoliko problema te da tržište pruža zanimljiva rješenja kako osposobiti djecu da savladaju problematiku 21. stoljeća“, rekao je Orlić dodavši kako oni zapravo stvaraju uvjete za nadahnuće izvan školskog sustava. I Škola brzog čitanja i mudrog učenja je edukacijska franšiza danas prisutna na 24 lokacije u RH na kojima nastavu provodi više od 100 certificiranih nastavnika. Primatelj franšize Hrvoje Tkalčić kazao je kako edukacijske franšize sigurno imaju velikih mogućnosti jer je budućnost u obrazovanju. „Franšize čiji je program temeljen na učinkovitom učenju nije trend već potreba i jučer i danas i sutra, neovisno o uzrastu polaznika“, rekao je Tkalčić.
Da ima uspješnih primjera franšiza u svim sektorima svjedoči i Rakhia bar, prva rakijarnici na svijetu koja se franšizira. „Ideja je postojala od samog početka, ali nismo nikad imali dovoljno vremena niti znanja da je realiziramo. Od početka smo vjerovali da je ideja dobra i da će naići na plodno tlo s obzirom da je riječ o unikatnom konceptu koji je kroz vrijeme skupio veliki broj fanova“, pojasnio je jedan od osnivača Matija Blažević. Ono što Rakhia Bar čini zbilja unikatnim barom je činjenica da proizvodi vlastiti brand rakija – The Hogster.
David Kosor, osnivač franšize Friendly fire, odnosno franšize poznatije kao računalne igraonice prvu je poslovnicu otvoio u Zagrebu 2017 godine, a do danas su, usprkos pandemiji, narasli na 9 lokacija. Osim franšiznog sustava koji omogućuje rad s prokušanim poslovnim modelom, njihova najveća prednost softver i mobilna aplikacija koji su razvijeni isključivo za Friendly Fire. „Za investitore koji su skloniji imati operacije pod kontrolom, Friendly Fire omogućuje dobre povrate na investiciju, a zbog svih rješenja koje dolaze u paketu s franšizom, Friendly Fire je jednostavno skalirati na više lokacija i tako iskoristiti puni potencijal. Uz to, naš softver ima mobilnu aplikaciju, opširan loyalty sistem, dimanične cijene, i mnoge druge mogućnosti koje netko tko nije u sustavu franšize nema, a zbog toga ne može ostvariti prihode kakve bi ostvario kao dio Friendly Fire franšize“, rekao je Kosir.
Antonija Jurič, specijalist digitalnog marketinga iz Bijelog svijeta predstavila je LG Smart Laundry Lounge franšizu. Riječ je o globalnoj franšizi u segmentu praonica rublja. U svijetu ih je otvoreno preko 100, dok se Bijeli Svijet može pohvaliti s njih desetak u Europi. Zanimljivo je i to da je upravo Zagreb, odmah iza New Yorka, kao drugi na svijetu dobio svoju LG Laundry Lounge praonicu. „Posebnost ove franšize je da ona nema franšizne naknade, tzv. „royalty fee“, dok su svi ostali troškovi ukalkulirani u ukupni trošak projekta. Ako trošak stavimo u neke realne okvire, on se kreće od 25 000 eura, što je čak i za hrvatske uvjete zapravo relativno niska investicija. Shodno tome, može se očekivati i brz povrat investicije, čak i u periodu od godinu dana“, rekla je Jurič. Objasnila je kako buduće primatelje njihove franšize vode korak po korak. „Primateljima pomažemo ne samo pri odabiru opreme, nego ih savjetujemo i pri odabiru lokacije, dijelimo s njima naša iskustva, upozoravamo ih na potencijalne greške. Čak i nakon otvaranja praonice, pomažemo im da kroz marketinške kanale promoviraju svoju praonicu na najbolji mogući način“, kazala je Jurič.
Na pravni aspekt zaštite intelektualnog vlasništva koji čini okosnicu franšiznog poslovanja, osvrnuo se Andrej Matijević iz istoimenog odvjetničkog ureda. „Omogućavanje nositelju franšize da izgradi svoj brend i tržišni identitet, te da ih štiti od kopiranja čini temelj na kojem se stvara i razvija franšizno poslovanje“, izjavio je. Što se financiranja tiče, HGK je u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (HZZ) osigurala da kupovina franšize bude priznati trošak prilikom dodjele bespovratnih financijskih sredstava u okviru aktivne mjere samozapošljavanja. Kristijan Buza iz HZZ-ovog Odsjeka za provedbu i praćenje mjera aktivne politike zapošljavanja, detaljnije se osvrnuo na mogućnosti koje to otvara poduzetnicima.
„Kroz potporu male vrijednosti u svrhu samozapošljavanja, a za realizaciju franšiznog poslovanja kroz kupnju franšize kao trošak sufinanciran od strane HZZ-a, odobreno je u zadnje tri fiskalne godine 17 zahtjeva. U tekućoj godini odobrena su tri zahtjeva. Iz mojeg iskustva, ljudi nisu dovoljno informirani o ovakvoj mogućnosti poslovanja. HZZ kroz radionice koje održava na redovitoj bazi informira ljude da je kupnja franšize prihvatljiv trošak, no i naša saznanja u vezi ovakve vrste poslovanja su limitirana pa potencijalne kandidate upućujemo na HGK da se raspitaju o detaljima i mogućnostima. HZZ će i sljedeće godine, kroz postojeće radionice, podijeliti više informacija o franšiznom poslovanju, a na temelju Vodiča o franšizi koji je izradila HGK“, elaborirao je Buza.
Sandra Špiranović, pomoćnica direktora Centra za poslovanje s mikro poduzećima i obrtnicima iz Privredne banke Zagreb rekla je kako su kontinuirano usmjereni na inovativni razvoj proizvoda i usluga kao i stalno unaprjeđenje cjelokupnog poslovnog odnosa s klijentima s naglaskom na brz i efikasan pristup financijama, a što je posebno važno za segment malih i srednjih poduzetnika koji je vrlo dinamičan. „Kako smo u svom nastojanju svjesni da različiti segmenti poslovanja zahtijevaju različite pristupe, specijalizirane usluge i bankarske proizvode, članovima Zajednice franšiznog poslovanja HGK prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa s PBZ-om, ponudit ćemo paket dobrodošlice - Sinergo paket koji je pažljivo skrojen kako bi korisniku pružio podršku u svakodnevnom poslovanju. U okviru ove ponude PBZ će ponuditi i financiranje primjereno potrebama i mogućnostima poduzetnika članova Zajednice franšiznog poslovanja HGK temeljem individualne procjene investicije, kao i same potrebe za obrtnim kapitalom, iznosima i rokovima otplate koji neće preopteretiti poslovanje poduzetnika“, najavila je Špiranović
Jadranka Mršić Hebrang, rukovoditeljica Direkcije razvoja i upravljanja proizvodima u Sektoru strategije HBOR-a, kazala je kako franšizni model omogućuje da se već pokrenuti poslovni proces razvija i širi na lokalnom i ino tržištu, ali isto tako omogućuje i početnicima pokretanje poslovanja po uzoru na uhodani poslovni model. „HBOR u okviru programa kreditiranja Poduzetništvo mladih, žena i početnika omogućuje poduzetnicima povoljnije uvjete financiranja za pokretanje njihovog poslovanja sa svrhom samozapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta. Poduzetnici koji već posluju i žele pokrenuti nove investicije ili proširiti i modernizirati svoje poslovanje u mogućnosti su realizirati investicije u okviru programa kreditiranja Investicije privatnog sektora“, obrazložila je Mršić Hebrang.
Inače, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrovitelj je Foruma. Sponzor je Hrvatska banka za obnovu i razvitak, a partneri foruma su: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Privredna banka Zagreb, Hrvatska udruga za franšizno poslovanje i Ekonomski fakultet Osijek.
