U vrijeme duboke zabrinutosti za vlastito zdravlje, tijekom kojeg je globalna pandemija preoblikovala svakodnevni život, tržište organske hrane i neprehrambenih proizvoda doživjelo je glavne prekretnice. Prodaja organske hrane prešla je 56 milijardi dolara, što je porast od 12,8% – najviše stope zabilježene u organskoj hrani tijekom više od jednog desetljeća.
U posljednjih nekoliko desetljeća u svijet prehrane ušle su vrlo zvučne riječi, kao što su „bio“, „eko“, „organski“ proizvodi...Te kategorije počinju biti popularne početkom 2000-ih, kada dolazi do porasta svijesti kod potrošača o povezanosti prehrane sa zdravljem i utjecajem na okoliš. Od tada do danas kategorija organskih proizvoda bilježi značajnu ekspanziju. Kako je tema zdravlja postala ultimativno važna prošle godine – prodaja organskih proizvoda bilježi vrtoglavi rast, za koji se očekuje da će se nastaviti i u godinama koje dolaze.
Okretanje k organskim proizvodima, odnosno manje tretiranje proizvoda kemikalijama, bolje upravljanje tlom i korištenje inovativnih biodinamičkih metoda, ne predstavljaju novinu.
Često ćemo čuti naše roditelje, ili predstavnike starijih generacija, kako je prije voće i povrće imalo drukčiji okus, odnosno kako je u prošlosti sve voće i povrće bilo ono što danas podrazumijevamo pod organskim. Porastu trenda organske hrane, u najvećoj mjeri, pridonio je bolji okus takve hrane, ali i činjenica da organska hrana nije tretirana kemijskim pesticidima, odnosno da je takva hrana bolja i zdravija. Pa što zapravo podrazumijevamo pod terminom organska hrana?
• Termin „organski“ koristi se za označavanje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dobivenih s farmi koji ne uključuju upotrebu sintetičkih kemikalija i genetski modificiranih organizama. Svi organski proizvodi moraju biti strogo kontrolirani i certificirani od strane tijela koja je ovlastilo ministarstvo poljoprivrede.
• S druge strane, termin „eko“ opisuje proizvod koji je formuliran i razvijen na takav način da ima mali utjecaj na okoliš. Termin se odnosi na čitav lanac opskrbe: od sirovina do procesa proizvodnje i distribucije, sve do odlaganja otpada, izbora biorazgradive i reciklažne ambalaže, u skladu s ekološkim kriterijima.
Je li organska hrana zaista i zdravija?
Kao najznačajnije benefite organske hrane uglavnom se ističe to što je zdravija, sigurnija, boljeg okusa, hranjivija i bolja za okoliš. Sve je više istraživanja koja sugeriraju izvjesne prednosti organske hrane, u odnosu na konvencionalno uzgajanu hranu.
• Nutrijenti. Studije su pokazale da organska hrana ima blago više razine pojedinih hranjivih sastojaka. Najbolji primjer su određene vrste flavonoida koji imaju antioksidativna svojstva.
• Omega-3 masne kiseline. U organskom mesu, mliječnim proizvodima i jajima nalaze se više razine omega-3 masnih kiselina. To je povezano sa zahtjevima prehrane u organskom stočarstvu, gdje se inzistira na primarnoj upotrebi trave i lucerne za stoku.
• Štetni metali. Kadmij je toksična kemikalija koja se prirodno nalazi u tlu i biljke ga apsorbiraju. Studije su pokazale niže razine kadmija u organskim žitaricama, ali ne i voću i povrću, u usporedbi s konvencionalno uzgojenim usjevima. Niže razine kadmija u organskim žitaricama mogu biti povezane sa zabranom korištenja umjetnih gnojiva u organskoj poljoprivredi.
• Tragovi pesticida. U usporedbi s konvencionalno uzgajanim proizvodima, organski uzgajani proizvodi imaju niže razine tragova pesticida. Organski proizvodi mogu imati ostatke zbog pesticida odobrenih za organsku poljoprivredu ili zbog pesticida u zraku s farmi koje hranu proizvode na konvencionalan način.
Milenijalci kao promotori organskog
Organski proizvodi uživaju veliku popularnost među generacijom milenijalaca. Istraživanje koje je objavilo Udruženje organske trgovine SAD-a pokazuje da su milenijalci najveći kupci organskih proizvoda.
Oni predstavljaju vrlo informirani segment potrošača koji vodi brigu o tome što unosi u svoje tijelo, provjerava porijeklo hrane i način proizvodnje. Dodatno, kod tih potrošača postoji izražena svijest o okolišu i prisutan je ekološki aktivizam.
Oni su snažno oslonjeni na digitalne tehnologije i, u većoj mjeri, skloni su obavljati online kupovinu namirnica. Korištenjem digitalnih tehnologija informiraju se o proizvodima koje kupuju – čitaju o sastavu, porijeklu i načinu proizvodnje određenih namirnica, kao i evaluacije potrošača koji već imaju iskustva s proizvodima.
Velik broj milenijalaca već su postali roditelji, dok se u idućih 10 do 15 godina očekuje da će 80% njih biti roditelji i da će kroz proces roditeljstva produbiti snažnu sklonost k organskim proizvodima. Za tržište organske hrane to može biti transformativno. Ulazak u svijet roditeljstva smatra se jednim od najvažnijih životnih događaja. Djeca mijenjaju naš sustav vrijednosti, redefiniraju naše prioritete, pa čak oblikuju i kreiraju nove kupovne navike. U vezi s tim, istraživanja pokazuju da heavy konzumenti organske hrane smatraju da ih odabir organske hrane za njihove obitelji čini boljim roditeljima.
Heavy konzument organske hrane snažno je motiviran da traži zdravije i nutritivno vrjednije izbore za sebe i svoju djecu. Tako da je svijest o efektima pesticida, hormona i antibiotika na zdravlje pojedinca, uz želju da se izbjegava visoko procesirana hrana s umjetnim dodacima, jedan od glavnih razloga da se kupuje organsko. Dodatno, ovoj tezi ide u prilog i to što je kategorija kod koje se u najvećoj mjeri vrednuje da je „organska“ upravo dječja hrana.
Utjecaj pandemije na porast korištenja organske hrane
Generalno, trend zdravlja, kao i trendovi brige o vlastitom izgledu, doveli su do toga da su organski i bio proizvodi u ekspanziji već duže vremena. Međutim, 2020. godina, koja je po svemu bila nepredvidiva i ostavila dalekosežne posljedice na zdravlje ljudi, okoliš i gospodarstvo, dovela je do toga da su kupci učestalije birali organsku hranu.
U vrijeme duboke zabrinutosti za vlastito zdravlje, tijekom kojeg je globalna pandemija preoblikovala svakodnevni život, tržište organske hrane i neprehrambenih proizvoda doživjelo je glavne prekretnice. Prodaja organske hrane prešla je 56 milijardi dolara, što je porast od 12,8% – najviše stope zabilježene u organskoj hrani tijekom više od jednog desetljeća. Ljudi su uglavnom bili prinuđeni na ostajanje kod kuće, usmjereni na razmišljanje o zdravlju i brigu o imunosnom sustavu. Zbog više vremena provedenog kod kuće – često su se okretali kuhanju i pripremi hrane, odnosno posjete restoranima zamijenila je priprema hrane kod kuće.
Ideja o važnosti zdrave prehrane nikad nije bila u većoj mjeri prisutna. Porast konzumacije hrane kod kuće, udružen sa zabrinutošću za vlastito zdravlje pridonio je tome da su kupci u prošloj godini više bili okrenuti kupovini organske hrane. To je jedna od promjena u navikama potrošača za koju se vjeruje da će se zadržati, što dalje ima implikaciju i na organsku hranu – za koju se očekuje da će u budućnosti biti još više prisutna, i u domovima i u restoranima…
Tekst je izašao u 98. InStore magazinu.
