Sljedivost je ključno načelo naše poslovne politike i neizostavan dio upravljanja sigurnošću i kvalitetom proizvoda. Sustav sljedivosti omogućuje transparentnost od nabave sirovine pa sve do potrošača.
Koliko su opsežne regulative vezane za sigurnost hrane na domaćem i europskom tržištu?
Donošenje Uredbe (EZ) 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća pružilo je temelj za osiguranje visoke razine sigurnosti hrane i javnog zdravlja, a 2004. godine donesene su i uredbe tzv. „higijenskog paketa“, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2006. godine. Radi se o uredbama kojima su detaljno propisana pravila higijene hrane, a uključuju tri osnovna dokumenta: Uredbu (EZ) 852/2004 o higijeni hrane, Uredbu (EZ) 853/2004 o utvrđivanju posebnih pravila higijene hrane životinjskog podrijetla te Uredbu (EZ) 854/2004 o utvrđivanju posebnih pravila organizacije službenih kontrola proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih konzumaciji ljudi. Jedan od ključnih obvezujućih akata za sigurnost hrane je i Uredba (EZ) 2073/2005 o mikrobiološkim kriterijima za hranu, kojom se utvrđuju mikrobiološki kriteriji za određene mikroorganizme te provedbena pravila kojih se moraju pridržavati subjekti u poslovanju s hranom. Navedene uredbe obavezni su dio legislative članica EU te ih sukladno tome primjenjuje i Hrvatska.
Imate li implementiran sustav sljedivosti i koje kategorije informacija pratite unutar njega?
Najviša moguća razina sigurnosti proizvoda naš je prioritet te smo upravo iz tog razloga u naše proizvodne procese implementirali međunarodne norme kontrole kvalitete i sigurnosti hrane HACCP, ISO 9001 i IFS Food. HACCP nam pomaže prilikom identifikacije, procjene i kontrole potencijalnih opasnosti za određeni proizvod ili proizvodnu liniju, a certifikatom ISO 9001 dokazujemo uspješno implementiran sustav upravljanja kvalitetom. IFS Food certifikat jedan je od najrigoroznijih standarda koji osigurava visoku razinu transparentnosti, kvalitete i zdravstvene ispravnosti kroz cjelokupan lanac proizvodnje i isporuke robe. Ta nam norma osigurava i uvjete za plasman na tržište EU.
Zahtjevi za sigurnošću hrane na razini EU vrijede za sve države članice. Međutim, unificiranost se želi izbjeći uvođenjem posebnih oznaka izvornosti, zemljopisnog podrijetla. Koliko su te oznake važne?
Za nas kao proizvođača, korištenje oznake zemljopisnog podrijetla podrazumijevalo je usmjeravanje na usavršavanje i standardiziranje proizvodnje, uz obvezu očuvanja tradicionalnosti proizvoda kao njegove ključne karakteristike. Korištenje oznake također nas obvezuje na veću odgovornost za proizvod i kontinuirani nadzor od strane ovlaštenih kontrolnih tijela, što kupcima jamči kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda priznate kvalitete i lokalnog podrijetla.
Znakovi zaštite proizvođačima su vrlo važni jer predstavljaju ulaznicu za šire tržište EU, gdje su često presudni za dolazak na police trgovačkih lanaca.
Ozbiljan izlazak na EU tržište nije moguć bez standardizacije proizvodnje. U Hrvatskoj još trebamo raditi na tome da se potrošačima prezentira da se isplati dati više novca za nešto što je domaće i specifično. Naime, zaštićene oznake kvalitete mogu koristiti samo oni proizvođači koji udovoljavaju propisanim uvjetima proizvodnje. Zato je iznimno važno da kupci znaju prepoznati razlike između visokokvalitetnih proizvoda i onih koji to nisu, a upravo im to omogućuju oznake kvalitete, konkretno u našem slučaju oznaka zemljopisnog podrijetla.
Iz Vašeg iskustva, koliko su potrošačima važni podaci o sljedivosti?
Potražnja za hranom u stalnom je porastu, pa i pažnja usmjerena prema sigurnosti proizvoda mora biti na sve višoj razini. Suvremeni potrošači su informirani te za svoj novac očekuju dobiti najvišu moguću kvalitetu proizvoda te najbolji omjer uloženog i dobivenog. Upravo to omogućuje sustav sljedivosti, kojim osiguravamo zdravstvenu ispravnost i transparentno informiranje potrošača o podrijetlu proizvoda koje sustavno kontroliramo.
Tekst je izašao u 95. InStore magazinu.
