U prostoru D lounge&Cigar bara zagrebačkog hotela Le Premier, održani su 25. "Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom". Ovom prilikom Stiplošek je ugostio dvije vinarije - Rogić i Celega, 'sljubio' graševinu i traminac iz Iloka, malvaziju iz Buja i za kraj dodao Sladićev prošek iz Plastova.
Vinogradi Rogić smješteni su na krajnjem istoku Hrvatske, u Iloku (vinogorje Srijem), a vinarija se nalazi u mjestu Dubravica, kod Zaprešića. Bračni par Rogić u vinsku je priču ušao 2010. godine naslijedivši vinograd o kojemu uz njih, kao i o proizvodnji vina, brigu vode tehnolog i enolog. Uzgajaju graševinu i traminac, a prije nekoliko su godina odlučili kreirati pjenušac, cuvée tih sorata i rade ga tradicionalnom metodom vrenja u boci. Ove su godine u Londonu, na International Wine and Spirit Competition (IWSC) za njega osvojili brončanu medalju.
Uz čašu nagrađenog pjenušca u ruci, Davor i Pavla Rogić predstavili su svoju vinariju, priču o tradiciji i autentičnosti i vina koja jako dobro nadopunjuju njihove riječi. Pjenušac Rogić je osvježavajuće, ekstra brut vrhunsko pjenušavo vino koje se može konzumirati u svim prigodama, ali i uz razna lagana jela.
Graševina Rogić je visoko kvalitetno bijelo vino zelenkasto žute boje, ugodne arome, svježeg i skladnog okusa, s izraženom ugodnom svježinom, a izvrsno se slaže sa suhomesnatim proizvodima, jelima od bijelog mesa, ribljih paprikaša i svim vrstama riječnih riba.
Traminac Rogić je vrhunsko bijelo poluslatko vino, karakterističnih aroma i okusa za podneblje iz kojeg dolazi. Svake godine Rogići od traminca rade predikatnu berbu, bilo da se radi o kasnoj ili izbornoj berbi bobica. Iznimno se slaže s finim sirevima i desertima, ali je i odličan aperitiv.
"Trenutno se najbolje plasira graševina, a najteže je prodati predikatni traminac. Razlog tomu nije cijena, nego još uvijek nedostatak kulture pijenja vina kod šire publike.", kažu Davor i Pavla Rogić. "Inače, neka ideja za budućnost je da bi posadili još nešto hektara vinograda, uz tri postojeća, te bi i dalje uzgajali graševinu i traminac, a dodali bi još nešto cabernet sauvignona i proizvodili uglavnom samo pjenušce. Za sad razmišljamo o tri tipa pjenušca: brut koji imamo i sada, rosé i vjerojatno jedan nešto slađi."
S druge strane, Vinarija Celega nalazi se u Istri, u Bujama. Mali vinograd koji su njihovi djedovi i pradjedovi s velikom pažnjom obrađivali i proizvodili vino da bi preživjeli, krajem 2000. današnja generacija je proširila sadnjom velikog broja novih loza. 2003. godine otvorili su podrum s mnoštvom modernih i tehnološki naprednijim strojevima i bačvama."
"Iako imamo 22 hektara vinograda i planiramo se dosta i širiti, do 40 ha, još uvijek smo relativno nepoznata vinarija van Istre. Trenutno se najveći dio vina prodaje kroz točionike u lokalnim konobama, a želja je ići prema buteljama i plasirati što više butelja na šire tržište.", objasnio je agronom i prodajni predstavnik u Zagrebu Ivan Puž, inače bratić vlasnika vinarije te dodao da vinarija ima lijepu kušaonu pa je najljepše, zapravo, vina kušati na izvoru.
Ireneo Celega proizvodi Malvaziju, Chardonnay, Cabernet Sauvignon i Teran, a publici Vinskih razgovora vinarija se predstavila Malvazijom koja je na sve prisutne ostavila izuzetno dobar dojam. Žuto zlatne je boje, voćnih aroma, u ustima ugodno svježa, ostavlja pomalo neobičan cvjetno - voćni ugođaj koji poziva na gutljaj više. Odlično se slaže s istarskom hranom kao što su bijela riba, školjke, tjestenina s laganim umacima ili fritaja sa šparogama.
"Ono po čemu se možda malo razlikujemo je činjenica da radimo isključivo s domaćim kvascima i tehnologijom koja je nova, ali daje vino koje podsjeća na neka vina kakva su radili naši stari", rekao je Ivan.
Josip Novosel je rekao da mu se sviđa Malvazija Celega mada još nije pio ovakvu malvaziju, ali baš u tome što je drugačija vidi njenu prednost na tržištu, na kojemu je jako bitno izdvojiti se po nečemu.
Tomislav Radić bio je zadovoljan pristupačnim cijenama (pjenušac 65 kn, traminac 50, a malvazija 40 kn, bez PDV-a) obje vinarije i naglasio kako prvo treba stvoriti ime pa tek onda dizati cijene, uz bok najvećima u državi.
Julio Frangen je izrekao vrlo pozitivne kritike za pjenušac Rogić i kako nagrada iz Londona nije nimalo nezaslužena te se nada kako ćemo taj pjenušac moći kušati i na sljedećem Salonu pjenušaca u Zagrebu.
Opći dojam je da su vina dobra, da su predstavljene vinarije na dobrom putu i naravno, da još ima mjesta za napredak.
Ugodne razgovore i fina vina pratili su i ukusni zalogaji, a posebno ističemo vrhunske sireve Paške sirane, koji se s ljubavlju proizvode u sinergiji autentične paške tradicije i suvremenih dostignuća u sirarstvu, a pokazali su kako se odlično različiti okusi sireva mogu sljubiti uz razna vina.
Kao iznenađenje, na kraju Vinskih razgovora, posluženo je još jedno zanimljivo i fino vino - Deorum, prošek vinarije Sladić iz Plastova, napravljen od autohtone sorte maraštine. Svima se svidio i tražila se "kapljica više".
Tomislav Stiplošek, organizator i moderator događaja, osvrnuo se na organizaciju i tijek 25. Vinskih razgovora: "Organizacija događaja u ova čudna vremena postala je iznimno teška. Predstavili smo dvije manje poznate vinarije, vidjeli smo veliko zadovoljstvo kod publike, a vidim da su i vinari zadovoljni njihovim reakcijama, tako da smo vrlo zadovoljni ovim događajem i smatram da treba donekle nastaviti s takvim normalnijim, jer takvi događaji donose pozitivu".
(Marinko Petković)
Pročitajte arhivu InStore magazina kako bi se informirali o sličnim vijestima.
Primajte prvi najnovije vijesti iz FMCG sektora.
