Svjedoci smo kako se pojam „društveno odgovorno poslovanje“ sve više spominje, iako se u svakodnevnom govoru možda i ne označuje spomenutom sintagmom, dakako da i među populacijom koja nije aktivni dionik u poslovnom svijetu postoji dio građana koji sa sigurnošću zna kako i zašto im je važno da kompanije bude društveno odgovorne, odnosno da posluju na takav način.
Autorica: Laura Horvatuš
Iako je, složit ćemo se, glavni cilj i misija svake kompanije poslovati uspješno, a pri tome je fokus na prihodima, dobiti, likvidnosti i svim ostalim računovodstvenim terminima koji pomažu definirati kompaniju uspješnom, društveno odgovorno poslovanje s ostalim čimbenicima isto tako ima veliku ulogu kad ocjenjujemo uspješnost neke kompanije jer se takvo upravljanje održava upravo u tri smjera – ekonomskom, društvenom te ekološkom.
Prije nego što počnemo s našom analizom valjalo bi se osvrnuti na sami cilj društveno odgovornog poslovanja – a to je ostvariti pozitivan učinak na društvo, odnosno na neki način vratiti zajednici koja također pomaže kompaniji da bude uspješna, kupujući, primjerice, njihove proizvode ili koristeći njihove usluge. Također, društveno odgovorno poslovanje odnosi se i na preuzimanje odgovornosti organizacije za učinak njenih aktivnosti na društvo ili okoliš, a ona te aktivnosti mora uskladiti sa zakonom, pravnim regulativama te ih temeljiti na etičkom ponašanju.
Ovoga puta nas je zanimalo koje su to kompanije, prema mišljenju građana, koje se bave društveno odgovornim temama, koja industrija bi se prema njihovu mišljenju trebala baviti temama DOP-a te utječe li i u kojoj mjeri bavljenje neke kompanije DOP-om na donošenje odluke o izboru njenih proizvoda ili usluga. Odgovore na ta i na još poneka pitanja saznali smo u istraživanju koje je Valicon proveo na svom panelu u periodu od 18. do 21. studenoga 2023. godine.
Prema mišljenju građana, Lidl, DM i Konzum su kompanije koje se najviše bave društveno odgovornim temama. Time nam je odmah jasno da je najvidljivije upravo bavljenje trgovaca temama društvene odgovornosti. U top 5 kompanija se uz Kaufland ubacila i Podravka kao jedina proizvodna kompanija. Ako pogledamo naše podatke od prošle godine, vidjet ćemo da je tada DM bio na prvome mjestu, a zanimljivo, IT kompanija Rimac na trećemu mjestu. Ostale kompanije koje su se još našle na našem popisu ove godine su Ikea, zatim domaće prehrambene kompanije, poput Vindije i Kraša. Našla se i naftna kompanija INA dosta visoko na popisu te građani navode kako su društveno odgovorne aktivnosti uočili i kod telekoma kao što su HT te A1. Zanimljiv je podatak da nešto više od četvrtine građana uopće nije sigurna na što se odnose društveno odgovorne teme.
Građani imaju najveća očekivanja od prehrambene industrije te bi po njima upravo ta industrija trebala predvoditi u bavljenju društveno odgovornim temama. No, isto tako, oko četvrtine građana smatra da su državne kompanije te koje bi trebale voditi računa o društvenoj odgovornosti. Slijede financijske usluge za koje 15% građana smatra da trebaju poslovati na društveno odgovoran način, a zanimljivo, svega 8% njih smatra da se i neke od financijskih ustanova bave već društveno odgovornim temama.
Iako većina građana zna, ili ima predodžbu što je društveno odgovorno poslovanje ili što bi ono trebalo uključivati, gotovo polovica ispitanika izjavljuje da na njihov izbor kupovine proizvoda ili korištenje usluge neke kompanije neće imati utjecaj njeno društveno odgovorno ponašanje.
Već na grafičkom prikazu 4. nailazimo na zanimljiv podatak gdje na pitanje koliko je građanima važno da trgovački lanac u kojem oni kupuju svoje namirnice posvećuje pažnju društveno odgovornom poslovanju, 45% ispitanika izjavilo je da im je to u nekoj mjeri važno. Nešto malo više od trećine je onih koji su indiferentni po tom pitanju.
Čak 43% ispitanika izjavljuje da ako bi birali kompaniju na temelju njenog odnosa prema društvenoj odgovornosti, voljeli bi da projekti tih kompanija doprinose dobrobiti lokalne zajednice te tu vidimo najveću svjesnost pojedinaca kad je riječ o društveno odgovornom poslovanju i njegovoj manifestaciji. Lokalna zajednica i ulaganje u nju građanima je najbitnije jer je to nešto njima vidljivo, a od takvog ulaganja i oni sami osjete direktne benefite. Oni sami, građani, članovi su te zajednice te svakako možemo zaključiti da ih ohrabruje kada recimo, njihov omiljeni trgovac, dio svog prihoda vraća upravo toj istoj zajednici, odnosno pojedincu koji podupire njegovo pozitivno poslovanje.
