U prošlom smo broju pisali o održivom razvoju, a sada donosimo razgovor s Lejlom Dautović, direktoricom Inovacija, istraživanja i razvoja SPP Pića u Atlantic Grupi, koja nas je detaljnije uputila u temu generalno, a na konkretnim primjerima pokazala kako Cedevita to primjenjuje u svom poslovanju.
Pripremilo Uredništvo InStore magazina
Kako biste ukratko objasnili suštinu održivog razvoja i zašto smatrate da je važno demistificirati taj pojam za širu javnost?
Održivost je pojam koji je u posljednje vrijeme svuda oko nas, svi pričaju o održivosti i ona stalno ima neku auru napola tajanstvenosti, a napola neinteresantnosti, da ne kažem dosadnjikavosti. Jedna od dobrih definicija održivog razvoja shvaća ga kao proces stvaranja novih razvojnih mogućnosti za poslovanje, pri tom osiguravajući bolju budućnost za nove generacije. Ako ogolimo stvari, razumijevanje koncepta održivosti u osnovi je jednostavno, to je svojevrsna ravnoteža koju moramo postići između onoga što kao ljudi (društvo, industrija ili organizacija) činimo ili jedni prema drugima ili prema okolišu.
Postoji izreka koja kaže kako vrč ide na vodu dok se ne razbije. Pojednostavljeno rečeno, mi moramo postići upravo to, koristiti vrč, ali tako da ostavimo i nerazbijen vrč i dovoljno vode svojoj djeci i onima poslije njih.
Održivi razvoj nije ideologija, to je dio zdravog razuma i poslovne pismenosti. Ako niste u mogućnosti utkati održivost u svoje redovno poslovanje, ali, recimo, znate da je tema interesantna pa nominirate “osobu za održivost” u svom odjelu, to zvuči kao da kažete kako imate osobu u timu koja piše u Wordu za cijeli odjel.
Nužno je da kao šira zajednica svi razumijemo kontekst kako sve što kao pojedinci ili organizacija radimo, ima utjecaja na sve nas. Duboko vjerujem da ljudi bolje funkcioniraju i doprinose bilo čemu (projektu, zadatku, ali i svakodnevnom životu) kad razumiju. I stoga je demistifikacija bitna.
Kako prosječan potrošač danas shvaća koncept održivosti? Možete li dati primjere kako održivost nadilazi puku ekološku dimenziju i uključuje i društveni aspekt?
Prosječan potrošač danas još uvijek vidi održivost kroz okolišnu prizmu. Ako spomenemo održivost, netko će kimnuti glavom i reći: hm da, ekologija ili plastika. I to je u redu, kao početak. Kad su u UN-u radili na postavljanju ciljeva održivosti, nisu bas olakšali priču time što su kreirali 17 ciljeva. Ali ti se ciljevi mogu grupirati u nekoliko cjelina kako bi bili jednostavniji za razumijevanje, a bave se i okolišem, klimatskim promjenama, bioraznolikošću i ljudskim pravima i jednakopravnosti spolova itd.
Svakako treba osvijestiti kako glavna odgovornost za promicanje razumijevanja održivosti ne leži samo na pojedincu i potrošaču, već prije svega na nama, businessu, te su veliki brendovi jako dobar glasnogovornik komunicirajući prema svojim potrošačima i osvještavajući o važnosti teme i konkretno poduzetih aktivnosti. Puno je takvih primjera, recimo BOKS by Reebok, gdje se osiguralo djeci od 5 do 12 godina pristup tjelesnim aktivnostima, ili svima poznati primjer brenda Dove koji promiče zdraviji pristup percepciji ženskog tijela.
No za dobre primjere ne moramo ići predaleko, imamo ih i jako dobrih kod nas u Atlantic Grupi. Tako je Cedevita 2021. godine, u doba pandemije i potresa, pokrenula edukativnu stranicu „Budi DOBRO. Budi CE.”, kako bi ljude svih generacija potaknula na brigu o vlastitom mentalnom zdravlju.
Kroz našu platformu, stručne smjernice putem članaka, podcasta i edukativnih video materijala te rubrika poput „Dobro je pitati“ htjeli smo omogućiti pojedincima povjerljivu platformu na kojoj mogu postavljati pitanja koja bi inače ostala neizgovorena, da ojačaju osjećaj kontrole nad vlastitim životom te ih osnažiti u suočavanju s problemima. Sama platforma dodatno je evoluirala, te je u sklopu obilježavanja mjeseca borbe protiv raka dojke, 2022. godine pokrenuta kampanja i online platforma „Budi TU. Budi CE“. Htjeli smo osvijestiti javnost o izazovima s kojima se suočavaju oboljeli od raka dojke i njihovi bližnji te o tome kako im u tom procesu pružiti potrebnu podršku. Ta priča nije gotova, stalno radimo i razvijamo je, pružajući našim korisnicima osjećaj optimizma.
Ono što je osnovno u komunikaciji svega što radite jest da morate biti iskreni i vjerodostojni u bilo kojoj od ovih aktivnosti i greenwashing mora biti smrtni grijeh.
Kako izbjeći zamku greenwashinga i osigurati transparentnost u komunikaciji o održivosti? Kako Atlantic Cedevita gradi povjerenje s potrošačima i lokalnom zajednicom kroz svoje održive prakse?
Kako sam već napomenula, iskrenost i vjerodostojnost su prva dva preduvjeta. Kad odabirete aktivnosti i još bitnije, kad komunicirate o njima, za početak provjerite koliko imaju smisla s vašim brendom i misijom i politikom vaše kompanije. Bavite se dugoročnim stvarima i zacrtajte cilj, krenite raditi i mjerite kakav ste pomak napravili.
Mislim da brendovi upadnu u zamku greenwashinga rjeđe iz namjere (premda, naravno, postoje i takvi primjeri), a češće zbog prenapuhavanja onoga što stvarno čine, jer im se pomaci čine maleni. Objasnit ću na primjeru. Mi smo na krovu zgrade Atlantic Cedevite u Zagrebu postavili solarnu elektranu koja zadovoljava 1,1% naših godišnjih potreba za električnom energijom, što se čini samo kap u moru, ali za nas jako bitna kap. I nećemo skrivati tu činjenicu i prezentirati kao da imamo proizvodnju elektrike kao velika elektrana, to bi bio greenwashing, dovoljno je da samo prešutimo detalje. Svjesni smo da je pred nama još dugačak put, ali na svako se putovanje kreće prvim korakom. Treba razbiti iluziju da je sve idealno, ali treba osvijestiti i sve dobre stvari koje se rade, bez obzira na to što se možda čine malene. Bitno je biti transparentan, jasno priznati da se svi izazovi ne mogu riješiti u jednom koraku. Već u idućoj godini u planu je skoro 8 puta veća elektrana na lokaciji Apatovec.
Često se spominje ESG (Environmental, Social, and Governance) kao ključni element održivosti. Kako vaša tvrtka integrira ESG principe u svoje poslovanje i strategiju?
U Atlantic Grupi, pa tako i Atlantic Cedeviti održivost je utkana i u naše vrijednosti i u strategiju. Atlantic Grupa održivost upravo shvaća kao proces stvaranja novih razvojnih mogućnosti za poslovanje, kao i za bolju budućnost novih generacija. Djelujemo odgovorno prema sebi, svojim zaposlenicima i društvenoj zajednici, integrirajući ekonomske, društvene i ekološke dimenzije u svakodnevno poslovanje, što u konačnici doprinosi ekonomskom rastu i napretku društva u cjelini. U okviru toga smo, povezujući globalno važna pitanja (Zeleni dogovor EU), potrebe naših dionika i naše strateške prioritete, odabrali osnovna područja djelovanja i definirali pet jasnih ciljeva održivog razvoja, koji su našli mjesto u svim strateškim planovima kompanije.
U području životne sredine to su smanjenje stakleničkih plinova, odgovorno korištenje vode i mogućnost potpunog recikliranja ambalaže, a u području društvene odgovornosti to su naši zaposlenici, što podrazumijeva angažirane i sposobne zaposlenike, bez ozljeda na radu i spolno ravnopravne; te proizvodi, što uključuje stalno poboljšavanje receptura i nutritivnih vrijednosti, čiste etikete (clean labels) i smanjenje pakirnog materijala.
Ti ciljevi podržavaju globalne ciljeve održivog razvoja i također su usklađeni s ESRS-om, europskim standardima izvještavanja o održivosti.
Kako bismo transparentno mjerili, definirali smo i ključne indikatore učinka koji su jasni i vremenski ograničeni. Oni su svi utkani u indeks održivosti kompanije, koji svake godine govori koliko smo bili uspješni u ostvarivanju godišnjih ciljeva. U 2023. godini postignut je indeks održivosti od 102 posto, što znači da smo premašili postavljene ESG ciljeve.
Zašto je Atlantic Cedevita odlučila objaviti svoj prvi izvještaj o održivosti, iako nije obveznik izvještavanja prema određenim standardima? Kako ste definirali ključne pokazatelje uspjeha u vašim održivim inicijativama?
Da, Atlantic Cedevita nije obveznik izvještavanja po ESRS standardu, no Atlantic Grupa jest, te je ove godine već objavljeno izvješće za 2023. godinu, pripremljeno po ESRS standardu. Kako je Atlantic Grupa već prije par godina definirala KPI koje u smislu održivosti pratimo i izvještavamo, te smo kao korporacija vrlo osviješteni, željeli smo sami sebe provjeriti kako stojimo kao brend Cedevita.
Brend Cedevita, kao sastavni dio Atlantic Grupe, prati i radi na svim ključnim pokazateljima uspjeha koje smo Atlantic Grupi stavili u fokus, ali i kao brend imamo područja za koja smatramo da su dio naših vrijednosti i na kojima intenzivno radimo.
Priprema takvih izvješća uvijek je jako dobar trenutak za sense check i provjeru toga gdje ste i jeste li na pravom putu. Tako je za Cedevitu ova faza pripreme prvog izvješća bila „ground zero“, te smo iz cijelog procesa puno naučili, snimili situaciju i zaključili gdje smo u ovom trenutku. Osvijestili smo dosta dobrih područja na kojima radimo i na koja trebamo biti ponosni, ali smo postali svjesni i onih u kojima smo manje dobri, kojima se možda do danas nismo bavili dovoljno i na koja ćemo se koncentrirati u idućem razdoblju.
S jedne strane, izuzetno smo dobri u sigurnosti naših zaposlenika, imamo vrlo nizak postotak ozljeda na radu (daleko ispod prosjeka industrije) i više od 60% žena na menadžerskim pozicijama, na što smo iznimno ponosni. Dok su primjerice, svjesnost o utjecaju na okoliš naših dobavljača te način na koji tretiraju lokalnu zajednicu ili zaposlenike, područja na koja ćemo imati dodatni fokus u budućnosti.
Možete li istaknuti nekoliko konkretnih primjera održivosti koje je Atlantic Cedevita implementirala u proteklom razdoblju? Kako ste se nosili s izazovima i što ste iz njih naučili?
Uzimajući u obzir potrebe potrošača i praktičnost pakiranja, Cedevita je po uzoru na svoje „hero pakiranje“ od 200g, uvela i veće pakiranje od 455g u čvrstoj formi. Prilikom redizajna bio nam je vrlo bitan i aspekt očuvanja okoliša. Kod razvoja novih pakiranja napravili smo velik iskorak u smislu smanjenja plastike (umjesto plastične folije uveli smo kartonsko sekundarno pakiranje certificirano po FSC standardu, čime smo smanjili količinu plastike za 48t). Također smo zamijenili nereciklabilne materijale reciklabilnima, PVC sleevove zamijenili smo s PET materijalom, dok smo veće pakiranje od 455g uveli u reciklabilnom formatu, čime smo ukupno na tržište stavili 53t manje nereciklabilnih materijala. I svjesni smo da trebamo još jako puno raditi.
U samom procesu proizvodnje neminovno dolazi do trošenja resursa kao što su voda i energija. U proteklom razdoblju aktivno smo upravljali svim proizvodnim i distribucijskim lokacijama i kroz 2 godine, uštedjeli smo energiju ekvivalentnu godišnjoj potrošnji oko 11.000 hladnjaka veličine 300 litara. A samo prošle godine smanjili smo potrošnju vode za 1527m3, što je ekvivalent 127 vatrogasnih cisterna vode.
Kako vaša tvrtka komunicira svoje napore u održivosti s različitim dionicima, uključujući investitore, dobavljače, kupce, lokalnu zajednicu i potrošače? Kako prilagođavate ton i sadržaj komunikacije različitim skupinama?
Kao što sam već spomenula, AG već dugi niz godina izvještava u sklopu korporativnog izvješća i svoje napore vezano za održivost, gdje se mogu pronaći i svi KPI te rezultati naših aktivnosti kroz godine. Osim izvješća AG, i brendovi objavljuju svoja izvješća, tako smo i mi za brend Cedevita koncem 2023. objavili već spomenuto izvješće za 2022. godinu. Sva izvješća mogu se naći na službenim internetskim stranicama Atlantic Grupe, kao i Cedevite.
Prema svojim potrošačima, pak, dodatno komuniciramo i putem društvenih mreža. Svakom dioniku nastojimo ispričati priču iz ugla koji njega najviše zanima te stoga pripremamo komunikaciju i prema našim investitorima, kupcima, dobavljačima i svim ostalim dionicima, koja će za svaku zainteresiranu skupinu biti zanimljiva, a svi će imati priliku čuti istu strategiju, suštinu i put kojim idemo.
Kako se osigurava odgovornost i integritet u svim fazama vašeg lanca opskrbe, odnosno kako ste u njega implementirali elemente održivosti?
Naš odnos s dobavljačima gradimo na kriterijima profesionalnosti, transparentnosti i fer odnosa, poštujući u potpunosti kako zakonske okvire, tako i visoke etičke i moralne standarde. Jednako tako želimo graditi odnose s dobavljačima koji dijele naše vrijednosti i promiču jednake standarde među onima s kojima posluju i s kojima su u kontaktu.
Iz navedenih razloga, Atlantic Grupa posvećuje veliku pozornost odabiru dobavljača. Osim gore navedenih kriterija, od naših dobavljača očekujemo da djeluju u skladu s važećim zakonima njihovih zemalja, kao i zemalja s kojima posluju, uključujući i zakone vezane za diskriminaciju, radno zakonodavstvo, zaštitu okoliša te zaštitu zdravlja i sigurnosti.
Mi, dakle, aktivno tražimo dobavljače koji dijele naše vrijednosti i principe poslovanja te promiču primjenu visokih standarda u okruženju u kojem djeluju. Ovi standardi oslikavaju zahtjeve iz etičkog kodeksa nabavne organizacije Atlantic Grupe i nadzor nad njegovom provedbom ključan je i za zaštitu reputacije naše kompanije, ali i dosljednost ciljevima i vrijednostima koje smo definirali.
Kako Cedevita planira unaprijediti svoje napore održivosti u budućnosti?
Cedevita je veliki brend i kao i svi veliki brendovi nosi i dozu odgovornosti kako prema potrošačima i lokalnoj zajednici, tako i prema okolišu. Mi smo svjesni važnosti vlastitog utjecaja na promicanje društvene odgovornosti, stoga je jedna od ključnih budućih aktivnosti usmjerena na dodatni razvoj održivih rješenja s ciljem smanjenja negativnog utjecaja na okoliš. A kroz platformu „Budi DOBRO. Budi CE.“ i dalje ćemo biti pokretač optimizma u društvu i doprinositi zajednici i našim potrošačima.
Voljela bih napomenuti kako održivost nije isključiva, nije ili sve ili ništa. Osnovni postulat je da se ne čini ništa što je terminalno loše, bilo za okoliš, bilo za društvo, a svaki korak koji se napravi da bi bilo bolje nego je danas, vrijedan je pažnje i razumijevanja. Puno je važnije imati jasno definiran cilj i način na kojim ga mjeriš te ostvarivati kontinuirani pomak, nego pokušati napraviti sve, odmah ili u jednom koraku, jer pristup all at once neće biti izvodiv.
Održivi razvoj nije jedan čin koji se napravi i nije sam sebi svrha, to je putovanje na koje nitko ne ide sam, pa ni Atlantic Grupa ili Cedevita.
Premda je glavna inicijativa na businessu, bitan je zajednički doprinos svih dionika, i države, i lokalne zajednice, i potrošača.
