Piše: Damien Sorrell, šef Regionalnog centra EIB-a za Zapadni Balkan i učesnik predstojećeg CEO Summit-a

Globalna ulaganja u istraživanje i razvoj su se utrostručila od 2000. godine, dostigavši skoro 2,3 triliona evra u 2023. Do kraja 2025. očekuje se rast na oko 2,5 triliona dolara – povećanje od 8,3% u odnosu na 2022. Evropa i dalje drži jaku poziciju: četvrtinu svetskih patenata u oblasti čiste tehnologije, oko 40% kompanija za vetroenergiju i toplotne pumpe, kao i skoro trećinu proizvođača elektrolizera. EU je dom i trećine svetskih kompanija u oblasti cirkularne ekonomije, potvrđujući svoju ulogu kao centra za inovacije koje štede resurse.
To je važno jer evropske firme, prema istraživanju EIB-a, bolje prepoznaju klimatske rizike od američkih konkurenata. Stoga nastavljaju da ulažu u energetsku efikasnost, obnovljive izvore i zelene tehnologije. Za Srbiju, ovo nije samo ekološki imperativ - već ekonomska šansa.
Zašto Srbija ne sme da čeka
Zemlja je postavila ambiciozne klimatske ciljeve: 45% obnovljivih izvora do 2030. i smanjenje emisije gasova staklene bašte za 40%. Ali samo javna sredstva neće biti dovoljna. Privatni kapital mora da se uključi kako bi se obim investicija povećao, a ciljevi dostigli u zadatim rokovima.
Hitnost je očigledna: Srbija je veoma ranjiva na ekstremne vremenske uslove. Klimatski rizici poput poplava mogu da dovedu do smanjena BDP-a do čak 15% u periodu do 2050. godine, upozorava Svetska banka. Ako se tom doda zagađenje vazduha, proces postepenog prelaska sa uglja na čistije izvore energije, kao i sve strožije klimatske regulative, potreba za odlučnom akcijom postaje neosporna.
Inovacije na delu
Pozitivan pomak predstavlja inicijativa EU za Zelenu agenda u Srbiji, koja je do sada mobilisala preko 26 miliona evra za više od 80 zelenih inovacija. Od pristupačnih 3D štampača za izgradnju kuća, koje troše 30% manje prirodnih resursa i smanjuju potrošnju energije za 25%, do prečišćivača vazduha na kinetičku energiju koje pokreće saobraćaj i vetar sa krovova – ovi projekti redefinišu šta je moguće.
Inicijativa kombinuje finansijsku i savetodavnu podršku za realizaciju inovativnih ideja. Sprovode je UNDP, Delegacija EU i Ministarstvo zaštite životne sredine, u saradnji sa vladama Švedske, Švajcarske i Srbije, kao i Evropskom investicionom bankom. EIB Global pruža tehničku pomoć bankama i preduzećima.
Ovo nije teorija, već konkretan uticaj: čistiji vazduh, efikasnije korišćenje resursa, manje otpada i veći kapacitet obnovljive energije. Ovakvi projekti biće u fokusu na predstojećem CEO Samitu koji se održava se 1. decembra u Beogradu, poručujući da je održivost sledeći model rasta.
Rušenje barijera za inovacije
Ipak, inovatori nam često govore da je pronalaženje podrške za njihove revolucionarne ideje i dalje veliki izazov. Inicijative poput „EU za Zelenu Agendu“ stoga su ključne da se ovakvi koncepti prenesu sa grafičke table na tržište. One povećavaju vidljivost, povezuju inovatore sa investitorima i ubrzavaju komercijalizaciju. Bez takve podrške, mnoge ideje nikada ne bi zaživele.
Među kompanijama na Zapadnom Balkanu postoji potreba da se poveća svest i stručnost za sprovođenje zelene tranzicije i usvajanje održivijeg modela poslovanja, ova kombinacija finansijske i tehničke pomoći pokazala se kao dobitna formula. Pored savetodavnih usluga, EIB Global sprovodi i zelene finansijske aranžmane za kompanije širom regiona, u partnerstvu sa lokalnim bankama, kako bi obezbedio povoljne kredite za modernizaciju proizvodnje, smanjenje potrošnje energije i smanjenje uticaja na životnu sredinu.
U Severnoj Makedoniji ova podrška je omogućila oko 60 zelenih investicija među malim preduzećima, uključujući 52 projekta obnovljivih izvora energije ukupnog kapaciteta 105 MW. U Srbiji će zajedničko finansiranje sa Bankom Intesa i Intesa Leasingom koristiti 240 kompanija, što će očuvati oko 25.000 radnih mesta i povećati otpornost firmi na klimatske promene. Kroz kreditnu liniju od 100 miliona evra koju realizujemo sa Razvojnom bankom Crne Gore, podržavamo više od 300 malih i srednjih preduzeća, od čega je 20 miliona evra namenjeno zelenim investicijama.
Šta sledi?
U narednom periodu pokrenućemo besplatan onlajn Vodič za dekarbonizaciju kako bismo pomogli srpskim kompanijama da smanje emisije štetnih gasova i ostanu konkurentne u kontekstu predstojeće regulative EU - Mehanizma za prilagođavanje ugljenika na granicama (tzv. CBAM). Paralelno, naš novi Fond za inovacije i zelenu transformaciju kombinuje 170 miliona evra kredita od EIB Global sa 17 miliona evra grantova EU, u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Ova sredstva će biti dostupna za regionalne kompanije kroz kredite lokalnih banaka i tehničku pomoć za ulaganje u digitalizaciju, sajber bezbednost, razvoj novih proizvoda i projekte koji povećavaju otpornost na klimatske promene. Inicijativa je usklađena sa Zelenom Agendom EU, s ciljem jačanje konkurentnosti, izvoza i inkluzivnog rasta.
Ovo je odlučujući trenutak za Srbiju. Zelene inovacije ne predstavljau samo ispunjavanje klimatskih ciljeva; one znače otvaranje novih radnih mesta, povećanje izvoza i obezbeđivanje dugoročne održivosti.

