Summi1
Summit2

Vesna Savić Đukić, UNICEF Srbija: Kamen temeljac društvenog napretka leži u izgradnji ljudskog kapitala

KOLUMNA PONEDELJKOM

Iz ugla stručnjaka

17.06.2024

Koliko mnogo možemo da postignemo i koliko velikih stvari mogu da nas učine srećnim i ponosnim na postignuća.

Piše: Vesna Savić Đukić, šefica odseka za saradnju sa privatnim sektorom, UNICEF Srbija

Za 30 godina rada u vodećoj svetskoj organizaciji za decu – UNICEF-u, imam priliku da svedočim o promenama na bolje, koje ostvarujemo širom sveta. Promene u korist dece, porodica, zajednica, nacija, čovečanstva. I ništa od toga ne možemo sami, već samo u saradnji i uz podršku naših partnera i donatora.  

Iako smo mnogo puta, kao organizacija bili suočeni sa najvećim krizama, katastrofama i kompleksnim problemima, upravo je saradnja sa partnerima omogućavala da nalazimo rešenja i da pružimo nadu za sadašnje i buduće generacije. Korporativni sektor je već godinama prepoznat kao partner koji ima kritičnu ulogu u transformisanju uslova za decu. 

UNICEF-ov najnoviji izveštaj, „Izgledi za decu u 2024. godini: Saradnja u fragmentisanom svetu“, naglašava ključnu potrebu za saradnjom kako bi se odgovorilo na pitanja koja prete budućnosti dece. Ključni globalni trendovi koji utiču na decu uključuju geopolitičke promene koje dovode do rizika od sukoba, ekonomsku fragmentaciju koja utiče na stabilnost porodice i zapošljivost mladih i sistemski neuspeh da se odgovori na pitanja koja se tiču dece zbog fragmentisanosti sistema. Osim toga, ekološki i tehnološki izazovi predstavljaju značajne pretnje po zdravlje i bezbednost dece.

Ali svaka kriza može biti katalizator promene – pružiti jedinstvene prilike za preoblikovanje društava nabolje. Organizacije koje su se oslanjale na otpornost i prihvatile nove mogućnosti ne samo da su preživele, već su i napredovale.

Mladi ljudi širom sveta, kao i u Srbiji, su obrazovaniji nego ikada ranije, međutim, većina se suočava sa time da nemaju prave veštine da zauzmu poslove koji su danas dostupni, a još manje veštine koje će im biti potrebne u budućnosti. Istovremeno, kompanije se bore da zaposle kadrove koji su im potrebni za rad, inovacije i razvoj poslovanja. Neusklađenost između veština koje mladi stiču kroz obrazovanje i veština potrebnih za pronalaženje i uspeh na poslu je globalni problem. 

U Srbiji, demografski izazovi kao što je smanjenje broja stanovnika i starenje stanovništva stavljaju dodatni pritisak na naše radno stanovništvo i socijalne usluge. Kao odgovor na to, ključno je da načinimo dobro isplanirana ulaganja u obrazovanje i usluge kako bi se unapredio kvalitet života porodica sa decom. Ako uložimo u baš svako dete, to će osigurati da buduća radna snaga Srbije bude dovoljno velika i sprema da se suoči sa izazovima sutrašnjice.

Mladi ljudi širom sveta, kao i u Srbiji, su obrazovaniji nego ikada ranije, međutim, većina se suočava sa time da nemaju prave veštine da zauzmu poslove koji su danas dostupni, a još manje veštine koje će im biti potrebne u budućnosti.

Očiglednije je nego ikada da na budućnost rada sve više utiču tehnologije i globalizacija, a digitalna pismenost je od suštinskog značaja za pripremu naredne generacije da bude u stanju da se takmiči na lokalnim i globalnim tržištima. Osnaživanje dece i mladih, naročito onih najugroženijih, osiguraće da svi mogu da iskoriste prednosti digitalne revolucije.

Nova vrsta obrazovanja je potrebna i moguća je – obrazovanje koje je prilagodljivo, fleksibilno i relevantno za potrebe sve dece i adolescenata. Ta nova vrsta obrazovanja se fokusira na razvoj veština za 21. vek koje omogućavaju deci da postanu agilni, prilagodljivi učenici i građani spremni da se nose sa ličnim, akademskim, društvenim i ekonomskim izazovima. Veštine za 21. vek obuhvataju, između ostalog, rešavanje problema, pregovaranje, upravljanje emocijama, empatiju i komunikaciju i zajedno sa znanjem i vrednostima povezuju, pojačavaju i razvijaju druge veštine, između ostalog digitalne, i dodatno nadograđuju znanje. 

Nadovezujući se na poukama i infrastrukture iz trogodišnjeg projekta „Premošćavanje digitalnog jaza u Srbiji za najugroženiju decu“ sprovedenog sa Ministarstvom prosvete i Evropskom unijom, ali i iz drugih domaćih i međunarodnih iskustava, UNICEF u Srbiji je započeo strateško partnerstvo sa korporativnim partnerima koji svojim znanjem, inovacijama i resursima žele da unesu promene koje će imati dalekosežne promene za decu. U okviru ove strateške inicijative, partnerstvo sa Yettel kompanijom obezbeđuje besplatan internet za najugroženije škole i decu. Pored finansijskog ulaganja, 2.200 SIM kartica će koristiti pedagoški asistenti, učenici i nastavnici kako bi mogli da imaju koristi od digitalnih tehnologija, resurs biblioteka i pristupe platformama za učenje.

Partnerstvo sa Nelt Grupom je posebno po mnogo čemu. Ova saradnja će napraviti revoluciju u obrazovnom pejzažu ne samo u Srbiji, već i u Severnoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Angoli. Kroz našu zajedničku inicijativu, preko 15.000 dece u Srbiji će dobiti važne digitalne veštine, ključne za snalaženje u kompleksnom 21. veku. Ti napori se ne odnose samo na digitalnu pismenost; oni predstavljaju direktan odgovor na goruće izazove nezaposlenosti mladih i integrisanje tehnologije u obrazovanje. Time, kompanija nastoji da ostavi legat generacijama koje dolaze, kako je rekla Milica Sočanac, predstavnica druge generacije vlasnika porodične firme i članica kancelarije vlasnika Nelt Grupe i članica poslovnog saveta UNICEF-a.

Znamo da kamen temeljac društvenog napretka i održive ekonomije leži u izgradnji ljudskog kapitala. I upravo su partnerstva i snaga koju donose suština promena koje omogućavaju da postižemo više i da prevazilazimo izazove.

 

Iz ugla stručnjaka