Od ukupno 169 podciljeva održivog razvoja 92% ih odražava temeljne međunarodne standarde ljudskih prava i rada.
Opća deklaracija o ljudskim pravima sastavljena je 1948. godine kako bi se spriječilo ponavljanje zločina Drugog svjetskog rata. Zajedno s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima (ICCPR) i Međunarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (ICESCR), ratificiranima od strane više od 160 država, čini "Međunarodni nacrt zakona o ljudskim pravima".
U današnjem svijetu koji se brzo mijenja, ljudska prava pokazala su se kao temeljna sila vodilja vođama diljem svijeta. Uoči političke nestabilnosti, rastuće nejednakosti i klimatske krize, nijedan sektor društva, uključujući poslovni, nije imun na turbulentno okruženje u kojem se sada nalazimo. Bez obzira gdje su ljudska prava ugrožena, učinci se mogu proširiti svuda.
Koncept ljudskih prava jednostavan je koliko i moćan: da ljudi imaju pravo da se prema njima postupa dostojanstveno. Iako se međunarodne konvencije i deklaracije o ljudskim pravima odnose na države, a ne izravno na poslovni sektor, svaka tvrtka bez obzira na veličinu, sektor, vlasništvo, strukturu ili zemljopisni položaj odgovorna je za poštivanje ljudskih prava. Jer korporativna odgovornost za poštivanje ljudskih prava nije samo pravna već je i moralna odgovornost i jedino tako možemo postići napredak prema svijetu kakav želimo.
Vidljivo je to i u Agendi 2030., koja je u suštini program za ljude i koja poziva tvrtke da daju svoj najznačajniji doprinos ciljevima održivog razvoja upravo kroz poštovanje ljudskih prava. Ciljevi održivog razvoja, i gotovo svi podciljevi koji ih sačinjavaju, usmjereni su na ostvarivanje ljudskih prava svih skupina društva i naglašavaju odgovornost svih država da poštuju, štite i promiču ljudska prava i temeljne slobode za sve, bez obzira na rasu, boju, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, invalidnost ili bilo koji drugi status. Malo je poznato da 92% od ukupno 169 podciljeva održivog razvoja odražava temeljne međunarodne standarde ljudskih prava i rada. Tako se, na primjer, samo osobe s invaliditetom spominju ukupno jedanaest puta u ciljevima i podciljevima, između ostalih, u Cilju 8 koji se odnosi na dostojanstven rad i ekonomski rast i u cilju 10 koji se tiče smanjenja nejednakosti.
Sve je više dokaza i o dobrobitima koje poštivanje ljudskih prava ima na poslovanje, ne samo u smislu poboljšanog upravljanja rizikom vezano za moguće parnice, već i u smanjenju pojavnosti raznih poremećaja poslovanja, javnih kritika i oštećenja ugleda, a pridonosi i zapošljavanju i zadržavanju zaposlenika.
Tvrtke koje poštuju ljudska prava imaju veći pristup poslovnim mogućnostima i novim partnerstvima, kao i ojačan dijalog s vladama, investitorima, kupcima i drugim dionicima koji sve više prepoznaju smanjeni rizik za sebe kada rade s tvrtkom koja učinkovito upravlja rizicima vezano za ljudska prava. Tu su i poboljšani odnosi sa zaposlenicima, dobavljačima i potrošačima, što zauzvrat stvara veće povjerenje zajednice u kojoj tvrtka posluje i na koju utječe.
Odražavajući trend povećanog prepoznavanja ljudskih prava kao relevantnih za poslovanje od strane poslovnog sektora, Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda 2011. godine jednoglasno je podržalo Vodeća načela o poslovanju i ljudskim pravima koja su utvrdila odgovornosti koje poslovanje ima u pogledu ljudskih prava.
Naime, primjena UN-ovih vodećih načela u poslovne operacije poduzeća i kroz dobavljačke lance stvara pozitivan utjecaj i društveni razvoj, pri čemu se ključne akcije kojima poslovni sektor može i treba podržati ljudska prava tiču razvoja politika ljudskih prava, provođenja dubinske analize poslovanja u odnosu na ljudska prava i osiguravanja postupaka sanacije ako se pokaže da je tvrtka izazvala ili pridonijela negativnom utjecaju na ljudska prava. Obećavajuće je vidjeti postojan rast broja tvrtki koje su prepoznale važnost ljudskih prava na njihovo poslovanje. Međutim, tek mali broj tvrtki postavlja ciljeve, procjenjuje rizike ili prati svoj rad i napredak.
Ključ je u razumijevanju punog utjecaja poslovanja na ljudska prava. Tvrtke pritom moraju imati sveobuhvatno razumijevanje svojih učinaka – i pozitivnih i negativnih, jer poštujući i podržavajući ljudska prava tvrtke šalju signal potrošačima, investitorima i široj javnosti da su vrijedna povjerenja i da vjeruju u održivost. Poduzeća koja proaktivno ulažu u ljudska prava pridonose mirnom društvu i stvaranju uvjeta za inkluzivni prosperitet.
Primjena načela ljudskih prava pokazala se kao izazov mnogim kompanijama i poslovnim liderima budući da od njih zahtijevaju da vode računa o temama poput: budućnosti rada, učinkovitim mehanizmima sanacije i podnošenja žalbi, pravima migranata, ravnopravnosti spolova, te rješavanju radničkog siromaštva.
Danas, međutim, najnapredniji poslovni lideri prelaze minimalne zakonske obveze i zahtjeve temeljeći svoje strategije i poslovanje na Deset načela UN Global Compacta, pa tako i na njih šest koji se tiču ljudskih i radnih prava, polazeći pritom od svoje organizacije i uvodeći politike raznolikosti i uključivosti, u skladu s 10. ciljem održivog razvoja koji govori o osnaživanju i promicanju socijalne, ekonomske i političke uključenosti svih, bez obzira na dob, spol, invalidnost, rasu, etničku pripadnost, podrijetlo, religiju, ekonomski ili drugi status.
Ovi lideri razumiju da poslovni sektor može i mora imati značajan utjecaj na Cilj 10 primjenom politika i praksi koje podupiru jednake mogućnosti za sve kako unutar vlastitih poslovnih operacija tako i u dobavljačkim lancima, kao i da su raznolikost i uključivost jednostavno dobre za poslovanje, jer pružaju pristup novim tržišnim segmentima, pomažu u odražavanju različitih zahtjeva kupaca, pridonose usklađivanju poslovanja s jedinstvenim potrebama kupaca, a potom i pozitivnim društvenim promjenama i anti-diskriminaciji. Potiču također inovacije u proizvodima i uslugama i maksimiziraju neiskorišteni bazen talenata, koristeći raznolike vještine, stavove i sposobnosti zaposlenika za poboljšanje organizacijskih kapaciteta. Na kraju, raznolikost i uključivost poboljšavaju reputaciju tvrtke na nacionalnoj i međunarodnoj razini i povećavaju ekonomski rast.
Rasprave o raznolikosti često se zadržavaju na pitanjima ravnopravnosti spolova i to s razlogom. Ne samo da žene još uvijek imaju manje mogućnosti za napredovanje u karijeri, nego moraju i puno više raditi kako bi, jednom kad dođu na rukovodeće pozicije, tamo i ostale.
Istraživanja pokazuju da 65% žena s rukovodećih pozicija odlazi jer ih se ne uključuje u procese donošenja odluka i nedostaje im prepoznavanje.
Također, i dalje zarađuju 7% manje od muških kolega. Iako je ovo očito pitanje vezano za spol, zar nije vrijeme da krenemo naprijed i razgovaramo o kompetencijama? Gledajući statistike, znamo da je raznolikost korisna za tvrtku, i na različitost moramo gledati kao na snagu, a ne kao na slabost. To se odnosi i na različite stilove vođenja koje donose muškarci i žene, a koji su nam potrebni zbog brzog donošenja odluka, racionalnog razmišljanja i istodobno visokog stupnja samopoštovanja, empatije, dugoročnog razmišljanja i kreativnosti.
Poštujući i podržavajući ljudska prava kroz poslovanje i provodeći politike različitosti i uključivosti, tvrtke mogu ubrzati napredak društva prema ostvarenju ciljeva Agende 2030 osiguravajući da više ljudi ima pristup tržištu rada, da su im sposobnosti ojačane i prepoznate, te potencijali i talenti iskorišteni.
Ako želimo da hrvatske tvrtke opstanu u ovom brzo transformirajućem, digitalnom dobu, moramo razmišljati izvan okvira. Potrebni su nam ti kreativni i inovativni umovi da bismo ubrzali razvoj novih ideja. S tim su ciljem UN Global Compact i Hrvatska udruga poslodavaca otvorili natječaj 2020 SDG Pioneers kako bi odali priznanje uspješnim poslovnim liderima – pokretačima promjena koji svojim radom pridonose odgovornom poslovanju tvrtke i ostvaruju značajan utjecaj za zajednicu, društvo ili okoliš. S nestrpljenjem čekamo kvalitetne prijave i uspješne priče poslovnih lidera tvrtki iz FMCG sektora.
Ovaj je tekst nastao prije objave epidemije koronavirusne infekcije u Hrvatskoj i popratnog razvoja rasprave vezano za ljudska prava u hrvatskom društvu. Prijave za SDG Pioneers ostaju, zbog situacije, otvorene do daljnjega.
Ovaj tekst je izašao u digitalnom izdanju 83. InStore magazina na str.76. i 77.
