‘Innovation distinguishes between a leader and a follower’ – Steve Jobs
U digitalnoj eri inovacije su postale najznačajniji proizvod, bez obzira na to o kojoj je industriji riječ. Svi ih trebamo znatno više nego što ih trenutačno imamo. Svakoga dana svjedočimo novim, reinoviranim ili inoviranim proizvodima, procesima, ali i novim poslovnim modelima koje netko brži od nas izbacuje na tržište.
Niti jedna industrija nije pošteđena tog rastućeg trenda. I dok novi poslovni modeli ozbiljno prijete našim uhodanim modelima, pitamo se kako povećati svoj inovativni kapacitet i kako ubrzati broj inovacija koje izbacujemo na tržište.
Dovoljno je pogledati što i kako rade predvodnici, oni koji su danas najuspješniji u tome. Primijetit ćemo, između ostalog, da maksimalno koriste digitalne tehnologije, jer do potrošača valja doći tamo gdje oni danas statistički najviše borave, u digitalnom prostoru. No, da bismo u tome bili uspješni, moramo se i sami, kao organizacije, najprije digitalno transformirati.
Put nije jednostavan jer osim usvajanja novih tehnologija traži i usvajanje novih digitalnih vrijednosti; kolaboracije, transparentnosti, kreativnosti… I dok usvajamo nove digitalne vrijednosti i otkrivamo beskrajne mogućnosti novih tehnologija, na tom putu događa se i naša velika šansa za inovacijsku transformaciju.
I dok novi poslovni modeli ozbiljno prijete našim uhodanim modelima, pitamo se kako povećati svoj inovativni kapacitet i kako ubrzati broj inovacija koje izbacujemo na tržište.
Stvar valja postaviti strateški, uz bok digitalnoj transformaciji te ujediniti snage različitih timova za njezino ostvarenje. Možemo se pritom suočiti s nedostatkom vlastitih kompetencija i lutati u potrazi za pravim timom koji će provesti inovacijsku transformaciju. To nije ni čudo jer nam ovdje trebaju neke nove kompetencije i nova znanja. Čak i da procesno-pravno upravljanje idejama i inovacijama postavimo kako treba, što je nužno, no samo po sebi još uvijek je nedovoljno i nije garancija da će stvar uspjeti.
Motivacija za kreativnost
Uređen sustav preduvjet je da ideja zaživi, no pritom su najvažniji motivirani ljudi. Od njih dolaze nove ideje i inovacije. Ako njih ne pridobijemo, možemo zaboraviti na okvir koji smo postavili. Ljudima ne možemo dati u zadatak da proizvedu određeni broj ideja ili inovacija tjedno. To tako ne funkcionira. Ovdje ne funkcionira ni uvriježeni sistem mrkve i batine. Da bismo probudili kreativnost zaposlenika, oni nam moraju prije svega vjerovati. Ako tražimo od njih da izađu iz kutije, moramo im osigurati teren na koji će izaći. Trebaju nam vjerovati da neće biti ismijani, da ćemo tolerirati njihove pogreške, da ćemo ih nagraditi ako uspiju i sl. Kako je povjerenje uvijek obostrano, na nama je da im pristupimo pozitivno, pružimo više autonomije, osmislimo zabavne i zanimljive izazove te da ih različitim načinima podržimo na njihovom kreativnom putu.
Motivacija za inoviranje razlikuje se bitno od one za izvršavanje svakodnevnih zadataka. Drugim riječima, ako želimo sakupljati i razvijati nove ideje u organizaciji, nije dovoljno samo postaviti kutiju za nove ideje u hodnik, kao što smo to radili prije dvadesetak godina. Valja dobro osmisliti izazove, načine kolaboracije koji će omogućiti susrete neočekivanih ideja na jednome mjestu, načine nagrađivanja, uključivanja. Primjena digitalnih tehnologija omogućuje nam da brže uočimo, povežemo međusobno i razvijemo nove ideje do faze prototipa. Upravo nam digitalne tehnologije omogućuju više autonomije, razvoj izvrsnosti, transparentnosti i kolaboracije, ključnih sastojaka koje su potrebne da inovacije u organizaciji zažive.
Kultura za inoviranje – ključna
I tako smo kroz motivaciju došli do najvažnije stvari kada govorimo o inovacijama u organizaciji, a to je inovacijska kultura. Kultura je ono nešto što će nas nagnati da se uključimo u inoviranje u organizaciji ili ne. Upravo je zato uloga HR-a (Human Resources) vitalna i ključna u ovome procesu. HR je odgovoran da inoviranje učini integralnim dijelom radne kulture te da osmisli načine za veću angažiranost zaposlenika, od prvog dana zapošljavanja pa do mirovine. Zadatak je izazovan, ali time HR postaje ozbiljan kompanijski strateški partner.
Digitalno doba zahtijeva savezništvo ključnih odjela u organizaciji za stvaranje inovativne kulture, ključne i kritične za opstanak na tržištu. Kako bi cijela stvar zaživjela, HR-u je potrebna podrška i savezništvo svih ostalih odjela; strategije, marketinga, razvoja.
Inoviranje je uvijek rizično, i za one koji inoviraju i za organizaciju koja izlazi na tržište s novim inovacijama. Upravo zato strah od neuspjeha može biti najveći kočničar.
Birokratski način razmišljanja može biti našom sljedećom velikom preprekom na tom putu. Svaka organizacija opire se promjenama, imuni sustav organizacije brani postojeće stanje, pa ćete tako i kod sebe sigurno prepoznati neke unutarnje barijere. No, u ovome procesu niste sami, danas postoji niz alata, metoda i pristupa koji vam pomažu da lakše i brže prođete kroz svoju inovacijsku transformaciju.
Design thinking, dani inovacija, hakathoni, gejmifikacija… samo su neki od modela i pristupa koji nam pomažu da brže i učinkovitije proširimo duh inoviranja kroz organizaciju.
Važno je da HR osigura da menadžeri i voditelji ovladaju umijećem poticanja i vođenja inoviranja za svoje članove tima. Primjerice, alatima za postavljanje ispravnih izazova pred članove tima. Ako se članovi tima ne osjete dovoljno izazvanima, ili opet preizazvanima, neće se uključiti. Menadžere treba educirati i usmjeravati kako da članovima tima daju više autonomije, koja je izuzetno važna za inoviranje.
Po tome koliko je neka organizacija sposobna od mnoštva sakupljenih ideja odabrati one za nju najinteresantnije, pretvoriti ih brzo u prototipove, testirati ih i izbaciti na tržište – ovisi njezin stvaran uspjeh i kompetitivna prednost na tržištu. Upravo ovdje organizacija doživljava stvaran trijumf svoje inovacijske kulture. Ne zaboravimo, inoviranje nas razdvaja od prosjeka i pretvara u stvarne lidere.
