FMCG SUMMIT 2024
FORTE SOLAR

New Code Leadership

HRinstore

Inovacije

07.05.2018

Kada bismo trebali odabrati ključnu osobinu koja karakterizira vođu kojeg želimo slijediti, pod pretpostavkom da ima sve potrebne liderske vještine, onda bi to sigurno bila ljudskost.

Postoji mnogo definicija vodstva, a još više opisa uspješnog vodstva. Od definicije Harryja S. Trumana, 33. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, koji definira vodstvo kao sposobnost uvjeravanja ljudi na postizanje ciljeva koje sami po sebi ne žele napraviti, do definicija vodstva u kojima je vođa svaka osoba koja svojim riječima i djelima inspirira druge da budu bolji, čine bolje i žive bolje. U ovom članku ćemo više biti usmjereni na potonju definiciju vodstva i opis New Code Leadership modela, kao inovativnog načina vođenja.

New Code LeadershipTM model je vođenja koji počiva prvenstveno na vođenju sebe i razvoju mentalne izvrsnosti, a onda na izvrsnosti u komunikaciji te izvrsnosti u izvedbi.

Kada govorimo o mentalnoj izvrsnosti, ona podrazumijeva upravljanje osobnim emocijama, energijom, stanjima i ponašanjima, uspješno planiranje i postavljanje ciljeva, održavanje kontinuirano visoke razine motivacije, samopouzdanja, samosvijesti, fokus, koncentraciju, mentalnu čvrstoću, kreativnost i inovativnost.
Kada govorimo o izvrsnosti u komunikaciji, ona se odnosi na uspješnu verbalnu i neverbalnu komunikaciju, pregovaranje, vještine utjecanja, izvrsnu prezentaciju, vještine vođenja i motiviranja drugih.

Izvrsnost u izvedbi podrazumijeva kontinuiranu produktivnost, proaktivnost, visoki angažman, djelovanje u skladu s vlastitim integritetom te postizanje vrhunskih rezultata.

Uspješan vođa kontinuirano razvija sve navedene razine izvrsnosti, kako bi osigurao vrhunske rezultate, kontinuirani rast i napredak. Naime, ako vođa njeguje samo mentalnu izvrsnost, a loš je u komunikaciji ili prezentaciji svojih ideja, njegovo znanje i vrline neće izazvati željeni utjecaj.
S druge strane, ako je vođa izvrstan u komunikaciji, ali nestabilan u upravljanju svojim stanjima i ponašanjem, odavat će dojam nestabilnosti i nesigurnosti.
Vođa koji je izvrstan i uspješan u komunikaciji, ali mu nedostaje dosljednosti, upornosti, ustrajnosti i ne daje sve od sebe, vodit će bez integriteta i autentičnosti.
Želimo li biti uspješni u vođenju, trebamo se posvetiti razvoju svake od navedenih karakteristika i vještina. Imamo li problema s vođenjem, sukladno modelu možemo jednostavno detektirati prostor za rast i napredak.

Međutim, kada bismo od svega navedenog trebali odabrati ključnu osobinu koja karakterizira vođu kojeg želimo slijediti, pod pretpostavkom da ima sve potrebne liderske vještine, onda bi to sigurno bila ljudskost. Mnoga istraživanja potvrđuju da je dugoročno uspješan lider emocionalno inteligentan lider, koji je sposoban uspješno se povezati s ljudima na svim razinama.
Uspješno vođenje temelji se na razvoju osobne i poslovne izvrsnosti, ali i izgradnji kulture povjerenja i brige za ljude. Povjerenje je izuzetno teško uspostaviti i izgraditi, a vrlo jednostavno uništiti.
Stoga, želite li kreirati okruženje u kojem vas ljudi slijede zato što žele, a ne zato što moraju, u nastavku donosimo nekoliko ideja kako to postići:

1. Budite prvenstveno ljudi. Postoji li itko tko želi za vođu imati osobu koja više nalikuje na robota i orijentirana je isključivo postizanju rezultata. Dugi niz godina smatralo se kako vođa ne smije pokazivati ranjivost, već nedodirljivost. Međutim, teško se istinski povezati s vođom koji se tako ponaša. Dehumanizacija radnih mjesta je pogreška, čije su efekte osjetile mnoge organizacije. Biti dobar lider pretpostavlja izgraditi kulturu u kojoj je u redu pogriješiti, dokle god učimo iz pogrešaka i zajedno rastemo, što pretpostavlja pokazivanje empatije i razumijevanja kada produktivnost i profitabilnost nisu na razini koju bismo željeli.

2. Povežite se s ljudima. Njegujte otvorenu, direktnu i iskrenu komunikaciju prema ljudima koje vodite. Time povećavate vjerojatnost da ćete isto dobiti natrag. Većina nas negdje u dubini osjeća brine li se druga osoba doista za nas ili nama manipulira. Kada doista pokazujete brigu za ljude, ljudi su skloni pokazati inicijativu i brigu za vaš uspjeh i uspjeh organizacije.

3. Osvijestite svoje snage i slabosti. Što ste svjesniji svojih sposobnosti, snaga, ali i prostora za napredak, lakše možete usmjeriti svoju energiju u vlastito unapređenje. Nastojte biti potpuno iskreni prema sebi i hrabro tražite povratnu informaciju, ali je budite spremni i primiti. Također, nastojte dati što iskreniju i jasniju povratnu informaciju drugima. Pri tome ne zaboravite iskazati empatiju i pažnju.

4. Ne koristite procedure i pravila kao osobnu zaštitu. Skrivanje iza pravila i procedura, s ciljem nepreuzimanja potpune odgovornosti kukavički je pristup vođenju i takvim ga često prepoznaju ljudi koji su vođeni. Kada bi pravila bila dovoljna za uspješno vođenje, za što bismo onda trebali vođe? Ako većinu svog vremena koristite provjeravajući rade li ljudi svoj posao sukladno provođenju striktnih pravila i procedura, vjerojatno nešto nije u redu. Sve su to znakovi nepovjerenja i loše organizacijske klime. Uspješni vođe ne traže način kako se zaštititi i sakriti iza pravila, već kako se povezati s ljudima i pomoći im da budu bolji.

5. Ne promatrajte situacije i ljude kroz crno-bijele naočale. Jednostavnije je ljude svrstati u dobre i loše, sposobne i nesposobne. Međutim, ljudi najčešće funkcioniraju u sivoj zoni. Također, vođenje različitih ljudi u sličnim situacijama može se razlikovati, kao i vođenje jedne te iste osobe u različitim situacijama. Uzmite si vremena promotriti svaku situaciju zasebno i svaku osobu pojedinačno i pokažite iskren interes za napredak svakog pojedinca. Drukčiji pristup pokazuje kako vam ljudi nisu visoko na ljestvici vrijednosti, pa je vjerojatno kako ni vi njima nećete biti visoko na ljestvici prioriteta.

6. Budite hrabri i snažni, ali ponekad tražite pomoć. Osvijestite situacije u kojima sumnjate i niste sigurni kako postupiti. Čak i najveći lideri priznaju kako ponekad trebaju pomoć. Povremeno traženje pomoći od ljudi koje vodite, daje i njima osjećaj važnosti i gradi međusobno povjerenje. Prikrivanje vlastitih slabosti, često se reflektira kroz štetna ponašanja poput samoobrane i agresivnosti, što će gotovo uvijek negativno utjecati na komunikaciju i odnose. Izvrsni lideri razgovaraju, slušaju, griješe, ali i kontinuirano uče.

7. Zaposlite ljude koji su drukčiji (i bolji) od vas. Ako se okružite ljudima koji su slični vama i/ili lošiji od vas, to će samo dodatno pojačati vaše slijepe pjege i onemogućiti rast tima i organizacije. Zaposlite ljude koji u određenim područjima znaju više od vas ili pak posjeduju vrline koje vama nedostaju. Svoju sigurnost gradite u kontinuiranom učenju i napretku.

8. Postavite ljude ispred pravila i procesa. Većina je pravila postavljena i zamišljena kako bi štitila ljude i pomogla im u boljem obavljanju zadataka. Pravila ne bi trebala onemogućivati ljude u uspješnom izvršavanju njihova posla, već im pomagati. Kada pravila postanu kotač spoticanja, pažljivo poslušajte što ljudi imaju reći, učite i razmislite o promjenama u pojedinim procesima i procedurama.

9. Ne tražite najgore u ljudima, već najbolje. Ako idete s pretpostavkom kako će ljudi iskoristiti vašu fleksibilnost i dobrotu, to je u najmanju ruku iskazivanje nepovjerenja. Ako a priori tretirate ljude kao lopove i ne pokazujete vjeru u njih, to vam se može obiti o glavu kao samo-ispunjavajuće proročanstvo. Naravno, ne treba otići ni u drugu krajnost naivnosti, već je važno pronaći zlatnu sredinu i vjerovati ljudima, dok se ne pokaže suprotno. Želite li voditi ljude, trebate ih prvenstveno voljeti ili ćete ih prije ili kasnije izgubiti.

Postoji mnogo definicija vodstva, a još više definicija uspješnog vodstva, kao što smo spomenuli na početku. U ovom smo članku pokazali definiciju uspješnog vođenja temeljenu na razvoju osobne i poslovne izvrsnosti, ali i izgradnji kulture povjerenja i brige za ljude. Povjerenje je izuzetno teško uspostaviti i izgraditi, a vrlo jednostavno uništiti. Suprotno onome što se često misli, nije na ljudima teret dokazivanja kako su vrijedni povjerenja, već bi lideri svojim postupcima i ponašanjem trebali svakodnevno opravdavati iskazano im povjerenje.

.