Nefinancijsko je izvješćivanje od 1. siječnja 2017. godine prema Zakonu o računovodstvu postalo zakonska obveza za određene poslovne entitete u Hrvatskoj.
Danas, kad investitori sve više uzimaju u obzir utjecaj svojih ulaganja na društvo i okoliš, a kupci i potrošači su sve osvješteniji u odabiru proizvoda koji ne štete ljudima i planetu, postaje sve važnije izvješćivati o nefinancijskim podacima i rezultatima i činiti to na ispravan i transparentan način. Dodatno, nefinancijsko je izvješćivanje od 1. siječnja 2017. godine prema Zakonu o računovodstvu postalo zakonska obveza za određene poslovne entitete u Hrvatskoj. Dvije godine nakon inicijacije ove zakonske obveze, okupili su se partneri iz poslovnog, javnog i civilnog sektora, uključujući Hrvatsku udrugu poslodavaca i Global Compact mrežu Hrvatska, kako bi determinirali stanje nefinancijskog izvješćivanja u Hrvatskoj u ove prve dvije godine. Analizirani su okviri i sadržaji nefinancijskih izvješća poduzetnika obveznika, ali i onih koji su izvješća objavili dobrovoljno.
Nefinancijsko izvješće u suštini sadrži osnovne informacije nužne za razumijevanje poslovnih rezultata i razvoja poduzetnika te razumijevanje učinka njegovih aktivnosti na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, pitanja u vezi ljudskih prava te borbe protiv korupcije i podmićivanja.
Različiti su motivi zašto sve više poduzetnika izvješćuje o nefinancijskim rezultatima. Klijenti i investitori zahtijevaju to od njih, njihova konkurencija to radi ili jednostavno vjeruju da održivost i transparentnost vodi boljem upravljanju i na kraju boljem poslovanju. A to je upravo ključno, jer je nefinancijsko izvješće dio procesa, kompletnog načina poslovanja u kojem je potrebno balansirati potrebe svih dionika, od zaposlenika i dobavljača do kupaca i potrošača, i na kraju lokalne zajednice, vodeći cijelo vrijeme brigu o društvu i okolišu. U fokus organizacije potrebno je staviti „dugoročno održivo stvaranje vrijednosti“. Nije više dovoljno stvarati vrijednost samo za dioničare već je potrebno uz to stvarati vrijednosti i za ljude i planet. Tvrtke su suočene sa sve većim pritiskom – bilo od strane kupaca, potrošača ili velikih ulagača – da zauzmu jasne stavove o etičkim pitanjima i provode planove za rješavanje globalnih izazova.
Mnoge su prednosti nefinancijskog izvješćivanja. Ono donosi bolju reputaciju i povjerenje od strane dionika kao i ojačane odnose sa svim dionicima i investitorima. Također, rezultira boljom komunikacijom među odjelima putem interne razmjene informacija, te otvara prilike za sustavniju procjenu utjecaja, rizika i poslovnih prilika, jer kontinuirano objavljivanje ovih informacija pomaže menadžmentu da učinkovitije upravlja svojim aktivnostima dok razmišlja o rizicima i prilikama te tako donosi informiranije i bolje odluke. Tvrtke koje nisu transparentne u pogledu održivosti poslovanja mogu izgubiti prednost kod investitora ili izgubiti konkurentsku prednost na tržištu i imati više poteškoća u privlačenju i zadržavanju kupaca i zaposlenika. Tvrtke koje propuštaju objavljivati informacije o održivosti zapravo sebe time dovode u rizik. Prvo, jer njihovi konkurenti to rade, i to transparentno, što im daje prednost kod svih dionika, a drugo, jer su, ako ne izvješćuju, izložene mogućoj percepciji da postoje skriveni rizici koji onda mogu odbiti investitore.
Još su uvijek prisutni veliki izazovi s kojima se tvrtke suočavaju pri izvješćivanju o održivosti, neki od kojih su nedostatna usklađenost i dosljednost, tj. usporedivost podataka; upitna relevantnost objavljenih informacija u odnosu prema potrebama dionika; izazovi mjerenja stvarnog učinka i postavljanja ciljeva za napredak te točnost i pouzdanost podataka.
Ako pogledamo ključne rezultate naše Studije, od ukupno 74 analizirana nefinancijska izvješća, većina je poduzetnika zadovoljila obvezu zakonski propisanog sadržaja poput navedenih ključnih nefinancijskih pokazatelja (87%), opisanih poslovnih politika poduzetnika u odnosu prema društvu i okolišu (92%) i rezultata tih politika (67%). Međutim, većina poduzetnika u izvješćima nije prepoznala obvezu postavljanja ciljeva (21%), a malo ih je opisalo dijalog s dionicima u procesu određivanja sadržaja (26%) kao i identificiralo osnovne rizike od klimatskih i društvenih utjecaja (28%).
Kao odgovor na ove izazove, Global Compact mreža Hrvatska krenula je s intenzivnim radionicama za članice Hrvatske udruge poslodavaca kako bi im pružila alate za uspješnije izvješćivanje o održivosti s ciljem povećanja konkurentnosti. Vjerujemo da naši članovi mogu biti lideri u izvješćivanju, među njima već sad imamo sjajne primjere uspješnog izvješćivanja, a kroz projekt Nacionalne studije o nefinancijskom izvješćivanju u Hrvatskoj želimo osigurati da ih imamo još i više.
