InFocus – istraživanje
Samo 18,1% ispitanika koji žive na selu, kupuju hranu za pse. Kod ispitanika u gradovima taj je postotak znatno viši te iznosi 58,5%. (podnaslov)
Utjecaj kućnih ljubimaca na njihove vlasnike danas je na listi novijih predmeta istraživanja, premda June McNicholas i suradnici u knjizi Pet ownership and human health: a brief review of evidence and issues ističu da se prvo istraživanje, koje je upućivalo na dobrobiti posjedovanja kućnog ljubimca, javilo već 1980-ih.
Još se u starom vijeku znalo da životinje pozitivno utječu na ljude. Reduciranje količine stresa od kojeg danas svi zaziremo, smanjeni rizik obolijevanja od srčanih bolesti, smanjeni osjećaj usamljenosti, depresije, minimalizirani intenzitet suicidalnih misli zbog razvijanja hormona sreće (endorfina) kod osoba koje borave u blizini životinja, manje alergijskih reakcija (npr. astme) kod djece koja su bila u dodiru s mačkama te pojačana tjelesna aktivnost koja pomaže kod problema pretilosti, samo su neke od dobrobiti koje vlasnici kućnih ljubimaca uživaju od svojih miljenika. Životinje djeluju kao socijalni katalizatori koji vode poboljšanju socijalnog kontakta između ljudi (npr. kad se sretnu pa porazgovaraju tijekom šetnje svojih pasa).
Kućni ljubimci igraju veliku ulogu u prvim stadijima socijalizacije kod djece. Zuckerman Itković i suradnici u knjizi Ergoterapija uz pomoć kućnih ljubimaca ističu da dijete nakon četvrte godine prihvaća psa kao prijatelja i da mu druženje s njim potiče senzomotorički razvoj te neverbalno učenje. Tako pas djetetu daje sigurnost, osjećaj stabilnosti te potiče samokontrolu. U adolescenata, ističu spomenuti znanstvenici, utječe na psihičku stabilnost i velika im je utjeha u konfliktima odrastanja s kojima se neprestano susreću.
Živimo u vremenu u kojem polovica svjetskog stanovništva živi u gradovima i u tom tzv. gradskom djetinjstvu kontakt djece sa životinjama, biljkama i prirodom uglavnom se svodi na televiziju, časopise i druge medije. Djeci nije dovoljno vidjeti da bi spoznala. Trebaju osjetiti miris trave, toplinu životinjskog krzna... Ako je dijete jedinac, to pogoduje razvijanju egocentrizma, smanjenom osjećaju tolerancije te smanjenoj sposobnosti uspostavljanja socijalnih veza. Činjenica je da životinja nije u stanju zamijeniti neku osobu, ali može itekako puno pomoći.
Kućni ljubimci u Hrvatskoj
Prema Mediana TGI podacima iz 2017. vidimo da su najpopularniji kućni ljubimci među Hrvatima psi (50,77%), zatim mačke (34,81%), dok su ptice (8,96%) i ribe manje zastupljene (5,46%).
Među vlasnicima pasa i mačaka vrlo je popularna kupovna hrana za kućne ljubimce. Ako uzmemo u obzir ispitanike koji imaju psa, čak njih 91,2% kupuje hranu za pse. Top 5 najpopularnijih robnih marki hrane za pse su: Pedigree (29,1%), Chappi (27,9%), Kitekat (19,6%), Felix (16,5%) te Darling (10,7%).
Kod onih ispitanika koji imaju mačku, njih 84,6% također kupuje i hranu za mačke. Top 5 najpopularnijih robnih marki hrane za mačke su: Whiskas (39,9%), Friskies (35,6%), Kitekat (30,9%), Felix (18,9%) te Darling (13,8%).
Od onih ispitanika koji imaju barem jednog psa u kućanstvu i kupuju hranu za pse, samo njih 18,1% živi na selu, dok je kod ispitanika u gradovima taj postotak znatno viši (58,5%). Vrlo slična situacija javlja se kad uzmemo u obzir ispitanike koji imaju barem jednu mačku u kućanstvu i kupuju hranu za mačke – samo njih 19,9% živi na selu, dok njih 54,9% živi u gradovima.
Logično objašnjenje jest da ljudi na selu drukčije percipiraju kućne ljubimce od ispitanika koji žive u gradovima pa su manje skloni izdvajati dodatna novčana sredstva za kupovnu hranu. Primjerice, primarna uloga psa na selu jest da čuva kuću od lopova, a primarna uloga mačke jest da lovi miševe. U gradovima vlada drukčiji način života od onoga na selu te je takva uloga kućnih ljubimaca koji žive u stanu s članovima kućanstva izgubila smisao i daje im se neka viša uloga – ona socijalizacijska.
Ako pogledamo slobodne aktivnosti kojima se bave ispitanici koji imaju barem jednog kućnog ljubimca, vidimo da se takvi ispitanici najviše vole družiti s prijateljima (58,5%), s obitelji (55,3%) i gledati televiziju (52,9%). Najmanje ih zanimaju odlasci u casina (0,68%), odlasci u kladionicu (3,41%) i meditacija (3,69%). Iz navedenog vidimo da su ljudi koji imaju kućne ljubimce skloniji društvenim aktivnostima.