U nešto više od pola godine ostvarili su hvalevrijedne rezultate te su u proizvodnji gotovo izjednačili udio privatne marke i vlastitog brenda. Također, novim vizualnim identitetom istaknuli su se na policama i osigurali svoje mjesto u srcima postojećih i novih potrošača.
Pobuditi emociju, ostati konzistentan u svojoj misiji, ulagati u kvalitetu i kontinuirano rasti u proizvodnji – izrazito je izazovno. Ipak, Fanola tradiciju proizvodnje keksa dugu 30 godina kontinuirano podiže na novu razinu. Imali smo priliku iz prve ruke vidjeti proces proizvodnje prhkih slastica i saznati više o njihovom trenutačnom poslovanju, kao i planovima za budućnost.
Kratka vožnja izvan Zagreba dovela nas je u Kloštar Ivanić, gdje se nalazi sjedište Fanole. Na samom ulazu u proizvodni pogon slutili smo kako će nas dočekati poneki neočekivan prizor. Odmah je bilo jasno kako se riječ tradicija ne shvaća olako, jer smo prije svega kročili u stari pogon, odnosno prvu proizvodnju kruha i keksa obitelji Drempetić. Trenutačno ondje rade samo probe, ali prostor je u potpunosti renoviran te zbog povećane potražnje onamo planiraju prebaciti dio proizvodnje.
Stari je pogon povezan s novim na čijem nas je ulazu dočekala tehnologinja Marina Špoljarec. Došli smo u pravom trenutku i iz prve ruke vidjeli proces proizvodnje Vjenčića. Učas su se potvrdile naše pretpostavke te smo još s vrata ostali iznenađeni nevjerojatnom količinom ručnog rada. Iako jednostavan, cijeli proces podsjeća na obiteljsku pripremu slastica za vrijeme blagdana. Smjesa za pečenje keksa iz miksera ide u dva aktivna stroja koji pripremaju donje dijelove i poklopce vjenčića koji se potom peku, a nakon pečenja se ručno pune marmeladom od marelice ili višnje.
Slijedi ručno posipanje šećerom u prahu te pakiranje i etiketiranje. Iako mala, proizvodnja je zaista konkretna i učinkovita, a o tome govore i brojke.
Moram reći kako mi svake godine rastemo. Ako gledamo u tonama, krenuli smo s oko 40 tona, a sada smo daleko preko 200 tona, a sljedeće godine bit će i oko 300 tona. To znači da smo rasli pet puta, odnosno više od 400% u nekoliko godina. S obzirom na to da je tržište izazovno i konkurencija je velika, to je teško, ali uspijevamo najviše svojom inovativnošću i kvalitetom, rekao nam je Davor Lipanović, komercijalni direktor.
U Fanoli radi 30-ak zaposlenika u dvije smjene, i to prema dnevnim planovima proizvodnje i u skladu s najvišim standardima higijene. U sve proizvodne procese ugrađena je visoka razina kontrole kvalitete, što uključuje primjenu HACCP sustava i standarde kvalitete i sigurnosti hrane prema međunarodno priznatom IFS Food certifikatu koji osigurava siguran i kvalitetan proizvod.
Predanost poslovnoj misiji i istinsko djelovanje u skladu sa sloganom Ljubav prema tradiciji prepoznali su i trgovci i kupci te uz povećanje kapaciteta na lokalnoj razini otvaraju i nova tržišta, od kojih je prvo ono Bosne i Hercegovine.
Kako bi osigurali količine, ali i kvalitetu ručnog rada, nalaze se na prekretnici te moraju postupno i smišljeno uvesti optimizacije koje neće utjecati na način proizvodnje. Upravo ovih dana u pogon će uvrstiti i stroj koji će kekse puniti i poklapati, što će djelatnicima omogućiti fokus na nove artikle koji su u velikom porastu.
Kako kažu, prilikom planiranja strategije razvoja novih proizvoda u fokusu im je potrošač te se trude pronaći pravi način kako bi tradicionalne proizvode lansirali prema ispravnoj, a opet što široj ciljnoj skupini, što je izrazito teško. Savršen primjer su Kiflići, odnosno čajno pecivo od rogača, oraha i čokolade koji su postali omiljeni među mlađom populacijom od kojih, možemo reći, mnogi nisu sigurni niti kako rogač izgleda.
Vrijedi spomenuti kako je Fanola drugu godinu dobitnik nagrade Odabrale mame, a da na kvaliteti inovacija ne štede, uvjerili smo se u razgovoru s Tanjom Krišto, Business Development Managericom koja nam je rekla: Uskoro izbacujemo keks s malinom koji je tehnološki izuzetno zahtjevan. Namučili smo se, ali nismo htjeli odustati. Malina nije jeftin proizvod, ali smo uvjereni da će ju kupac znati prepoznati kad se pozicionira. Nije nam cilj na tržištu se boriti sa strategijom najniže cijene. Cilj nam je da kupci vrate povjerenje u proizvodnju industrijskih suhih kolača.
Nemoguće je oteti se dojmu da zaista rade iz strasti i entuzijazma te da se fokusiraju na dugoročne rezultate, a ne na kratkoročnu motivaciju. Uz to, velike su im prednosti brzina i snalažljivost.
Razlika između nas i naše konkurencije je ta što se mi bavimo samo keksima. Svi ostali bave se i kruhom i keksima. Keksi su jedini naš posao i tu nastojimo biti najbolji, pojasnio je Miro Drempetić, vlasnik.
Taj pristup primjenjuju i u radu s trgovcima te ne čudi činjenica kako su ih najveći domaći trgovački lanci odabrali kao proizvođača privatne robne marke.
Mi se ne bavimo floskulama, nego keksima i uz naš custom made pristup u PL-u uvijek sugeriramo vlasnicima marki što bi to bila dodatna vrijednost, a isto to radimo i za naše proizvode. Ne bavimo se polovičnosti i to se na kraju vidi, zaključila je Tanja.
Kako kontinuirano streme razvitku, u fokusu im je ojačavanje vlastitog brenda. S druge strane, treba imati na umu kako je svaka proizvodnja izrazito zahtjevan proces prilikom kojeg uz strateški rast planiraju i poboljšanje prihoda i uvjeta rada za sve zaposlenike.
Cilj nam je razviti i drugi stup poslovanja, a to jest naš brend. Prije nam je rad u privatnoj marki iznosio 70%, a 30% vlastiti brend. Trenutačni je omjer 55 naprama 45%. Radimo prema tome da se to promijeni, izjavio je Davor.
Upravo zato proveli su rebranding čiji je rezultat dizajn koji još čvršće utemeljuje njihove vrijednosti. Marketinšku komunikaciju fokusiraju na emociju koja, može se reći, većim brendovima često nedostaje, a u razdoblju od 7 mjeseci lansirali su dva nova proizvoda, to jest odradili i konkretno pozicioniranje onog što je nedostajalo na policama trgovaca. Dakle, u vrlo kratkom roku prepoznali su potrebe potrošača i ostvarili pojavnost među kupcima.
Ono što mi želimo je da se domaćice odmaraju dok mi radimo kekse, što je izuzetno zahtjevno, izjavila je Tanja.
Osnovna ideja im je pokazati potrošačima, koji su skeptični prema industrijskim suhim kolačima, da im mogu vjerovati. Zanimljivo je istaknuti kako su, primjerice, Oranž kiflice nastale upravo u Tanjinoj kuhinji, a tu autentičnost prepoznaju i potrošači koji im često šalju direktne upite za narudžbe, pa čak i za recepte. Na sve upite odgovaraju osobno, a često pošalju poklon ili čestitku. Žele se diferencirati i upravo taj osobni pristup ono je što čini razliku u srcu potrošača.
Ovaj tekst je izašao u 98. InStore magazinu.
