U situaciji spašavanja svjetskih gospodarstava, kad su pitanja održivosti lako mogla pasti u drugi plan, dogodilo se upravo suprotno i vlade širom svijeta u svoje planove oporavka uložile su milijarde dolara zelenih investicija. Osim na nacionalnoj razini, zapažene su i određene globalne akcije i kampanje poslovnog sektora, neke od kojih su započete još prije pandemije Covida-19, a unatoč krizi samo su nastavile rasti.
Klimatske promjene nedvojbeno su najveći izazov našeg vremena. Ljudske emisije već su uzrokovale porast zatopljenja za 1,1°C iznad predindustrijske razine i izgledno je očekivati porast temperature od 1,5°C već 2030. Dodatno, u svom posebnom izvješću o utjecajima globalnog zatopljenja od 1,5°C, Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) istaknuo je da će, čak i ako porast ne prijeđe 1,5°C, biti potrebne dalekosežne mjere prilagodbe za mnoge regije svijeta.
Drugim riječima, ako ne iskoristimo ovaj trenutak i ne potaknemo nužne promjene danas, riskiramo katastrofalne posljedice za ljude i sve prirodne sustave koji nas okružuju i održavaju. U takvoj situaciji koja zahtijeva hitno djelovanje i potpunu predanost svih država i dionika društva, pogodila nas je pandemija nikada dosad zabilježenih razmjera, koja je ugrozila nacionalna gospodarstva i dovela u pitanje napredak prema ispunjenju zahtjeva Agende 2030, pa tako i onih vezanih za klimu.
U situaciji spašavanja svjetskih gospodarstava, kad su pitanja održivosti lako mogla pasti u drugi plan, dogodilo se upravo suprotno i vlade širom svijeta u svoje planove oporavka uložile su milijarde dolara zelenih investicija. Osim na nacionalnoj razini, zapažene su i određene globalne akcije i kampanje poslovnog sektora, neke od kojih su započete još prije pandemije Covida-19, a unatoč krizi samo su nastavile rasti. Jedna od takvih akcija je “Business Ambition for 1,5°C” pokrenuta 2019. godine kao dio veće kampanje “Race to Zero”, a zahvaljujući kojoj se do kraja 2020. godine 360 tvrtki diljem svijeta obvezalo postaviti i provoditi znanstveno utemeljene ciljeve smanjenja emisija u skladu s održavanjem globalnog zagrijavanja na 1,5°C iznad predindustrijske razine.
U prosincu 2020. godine, godišnji sastanak UNGC-a, UNEP-a i UNFCCC-a na visokoj razini Meeting of Caring for Climate okupio je čelnike iz gospodarstva, financijskog sektora, vlasti, civilnog društva i Ujedinjenih naroda uoči pete godišnjice Pariškog sporazuma kako bi se raspravilo o napretku i razgovaralo o strategijama za zeleni oporavak kao odgovor na današnje dvije velike krize.
Paralelno i povezano, značajne promjene dogodile su se i u području održivog financiranja. Održivo financiranje predstavlja proces razmatranja i uzimanja u obzir okolišnih, socijalnih i upravljačkih (ESG) faktora prilikom donošenja odluka o ulaganju ili davanja investicijskih savjeta, a što za cilj ima dugoročno povećanje ulaganja u održive ekonomske aktivnosti i projekte. Još prije Covid-19 krize, krajem 2019. godine stupila je na snagu Uredba o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR uredba). Nakon nekoliko odgađanja zbog pandemije, 10. ožujka 2021. kreće se s primjenom ove uredbe u svrhu mobiliziranja kapitala potrebnog za realizaciju ciljeva Europskog zelenog plana i ispunjavanja klimatskih, socijalnih i upravljačkih ciljeva održivosti.
SFDR je dio šireg paketa zakonodavnih alata osmišljenih za preusmjeravanje kapitala prema održivijim poduzećima. Glavni je cilj osigurati da sudionici financijskog tržišta, investitori i fondovi, mogu dugoročno financirati rast na održiv i transparentan način, u skladu s načelom “ne nanositi značajnu štetu”, što pretpostavlja propitkivanje potencijalnih negativnih utjecaja ulaganja na održivost. Takva ulaganja financijskog sektora značajnije će se preusmjeriti k održivim tehnologijama i dugoročnom održivom razvoju, što bi kao rezultat trebalo pridonijeti stvaranju nisko ugljičnih gospodarstava, otpornih na klimatske promjene, vođenih načelima kružne ekonomije i usmjerenih na obnovljive izvore energije. Budući da uredba indirektno zahtijeva od poduzeća da izvještavaju o informacijama povezanim s klimom ako žele privući investicije, to znači novu prilagodbu u procesu izvještavanja od strane poslovnog sektora.
Kako bi kvalitetno podržao poslovni sektor u ovim i drugim ambicijama i djelovanjima u postizanju ciljeva održivog razvoja i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, UN Global Compact objavio je novi trogodišnji strateški plan.
Tijekom 20 godina, otkad je tadašnji glavni tajnik UN-a Kofi Annan pozvao na mobilizaciju tvrtki širom svijeta u usklađivanju svojih operacija i strategija s deset univerzalnih načela iz područja ljudskih prava, rada, okoliša i borbe protiv korupcije, UN Global Compact prerastao je od male grupe od 44 poduzeća u ono što ga danas čini najvećom inicijativom za korporativnu održivost na svijetu, u globalni pokret koji broji više od 12.000 poduzeća i 3000 neposlovnih dionika iz 160 zemalja.
U artikuliranju strategije za razdoblje 2021. – 2023., UNGC se vodio posljedicama globalne pandemije koje usporavaju napredak prema ciljevima održivog razvoja i otkrivaju ranjivosti mnogih skupina u populaciji, posebno žena i mladih širom svijeta. Nakon opsežnih konzultacija s dionicima identificirani su prioriteti prema trima kategorijama: ona područja u kojima će UNGC voditi i koja će djelovanjem oblikovati, ona u kojima će djelovati kroz suradnju s drugima i ona koja će slijediti i nastojati pojačati.
Strategija se prema tome temelji na ostvarenju značajnog napretka u pet područja prema kojima će se mjeriti kolektivni učinak. To su Ravnopravnost spolova (SDG 5), Dostojanstven rad i ekonomski rast (SDG 8), Odgovor na klimatske promjene (SDG 13), Mir, pravda i snažne institucije (SDG 16), i Partnerstvo za ciljeve (SDG 17). Osim ovih prioritetni ciljeva, nastavlja se intenzivan rad na području održivog financiranja, u sklopu kojeg je uveden koncept SDG obveznica i otključano SDG financiranje, te na području financiranja za razvoj i održivost u lancima opskrbe.
U ostvarenju ovih ciljeva veliku će ulogu odigrati lokalne mreže UN Global Compacta provođenjem programa poput Target Gender Equality ili SDG Ambition.
U kontekstu odgovora na klimatske promjene, posebno je značajan program SDG Ambition koji je započeo u siječnju ove godine i okupio već u prvom krugu više od 600 tvrtki iz 65 država, uključujući i 11 tvrtki iz Hrvatske. Kroz šestomjesečni akceleratorski program tvrtke će naučiti kako strateški dati prioritet pitanjima održivosti tamo gdje mogu imati najveći utjecaj kroz svoje poslovanje, proizvode i usluge, kako postaviti ambiciozne ciljeve i utvrditi ključne korake za njihovo postizanje, kako integrirati poslovne ciljeve i ishode povezane sa SDG-ima u osnovne procese upravljanja poslovanjem te kako dizajnirati sustav za praćenje napretka.
Suštinski dio programa čini početni set od 10 poslovnih mjerila koja su definirana prema već uspostavljenim smjernicama izvještavanja te se u najvećem dijelu odnose na zaštitu okoliša i smanjenje negativnih posljedica klimatskih promjena pa tako, između ostalog, uključuju odgovornu proizvodnju bez stvaranja i ispuštanja otpada, opasnih zagađivača i kemikalija u okoliš, kružno gospodarstvo i uvođenje novih kružnih poslovnih modela, održivost proizvoda u cijelom lancu vrijednosti kroz ponovnu uporabu i recikliranje, smanjenje emisija stakleničkih plinova, te očuvanje kopna s posebnim naglaskom na gospodarenje šumama.
Više od 1150 predstavnika tvrtki koje sudjeluju uključilo se u program kako bi procijenili trenutačne performanse, identificirali rizična područja i istražili nove mogućnosti svojih tvrtki. Kako bi imali mogućnost dodatne razmjene iskustava, regionalno i šire, hrvatske tvrtke program prolaze zajedno sa srpskim i švicarskim članicama UN Global Compacta, a rezultati prvoga kruga akceleratora bit će predstavljeni na godišnjem Leaders Summitu UNGC-a 15. i 16. lipnja 2021. godine.
Pandemija nam je pokazala da su radikalne sustavne promjene moguće i, ono što je još bitnije, potrebne za postizanje ciljeva održivog razvoja. Trogodišnja strategija UN Global Compacta provodit će se tijekom razdoblja oporavka od Covid-19 krize te će prema tome svaka država i sektor imati jedinstven put u rješavanju ovih izazova. Zajednički nazivnik svima bit će održivost, a budući da je održivost danas temelj poslovanja, i s obzirom na to da se ona konstantno razvija, tako se i tvrtke moraju razvijati s njom prema ovom još jednom “novom normalnom”.
*Stavovi autorice nisu nužno stavovi Hrvatske udruge poslodavaca.
Tekst je izašao u 91. InStore magazinu.
