Možemo slobodno reći da se trenutno nalazimo u vremenu određene globalne neizvjesnosti, suočeni s izazovima dviju velikih kriza, od kojih svaka zasebno poziva na hitno djelovanje, dok si kao društvo ne možemo priuštiti rješavanje jedne nauštrb druge.
U prvoj polovici 2020. godine doživjeli smo velike socijalne, ekološke i ekonomske preokrete od devastirajućih požara u Australiji koji su spalili više od 18 milijuna hektara zemlje i ubili oko milijardu životinja, preko rojeva skakavaca u istočnoj Africi, za koje UN-ova organizacija za prehranu i poljoprivredu FAO procjenjuje da će utjecati na 25 milijuna ljudi kroz nestašicu hrane, pa do globalne Covid-19 krize koja je, između ostalog, pokazala ranjivost globalnog društva, uključujući nedostatnosti zdravstvene infrastrukture i ekonomske nejednakosti.
Možemo slobodno reći da se trenutno nalazimo u vremenu određene globalne neizvjesnosti, suočeni s izazovima dviju velikih kriza, od kojih svaka zasebno poziva na hitno djelovanje, dok si kao društvo ne možemo priuštiti rješavanje jedne nauštrb druge. Prva je pandemija Covida-19 koja pogađa čovječanstvo zdravstveno i ekonomski utječući tako na naša temeljna ljudska prava, pitanje egzistencije i rada, čime dodatno prijeti produbljenju nejednakosti u društvu i usporenju napretka prema Ciljevima održivog razvoja.
Druga sveprisutna svjetska kriza globalna je klimatska kriza s već ustanovljenim nepovratnim utjecajem na ljude i sve prirodne sustave o kojima ovisimo. Ne možemo si priuštiti “uzeti pauzu” od rješavanja klimatskih izazova zbog hitnosti trenutne zdravstveno-gospodarske krize, pogotovo kad se krizi ne nazire kraj, a znamo da će oporavak trajati još znatno duže. Pauziranje od aktivnog djelovanja za ublažavanje klimatskih posljedica imalo bi dodatne negativne učinke na svjetsko gospodarstvo i u tom nas slučaju još značajnije unazadilo u ispunjenju prioritetnih ciljeva Agende 2030. Objema se krizama stoga treba posvetiti sad i odmah, jer ljudsko zdravlje ovisi o planetarnom zdravlju, što čini hrabro i odlučno klimatsko partnerstvo potrebnijim nego ikad.
Covid-19 kriza naglasila je ponovno potrebu za promišljanjem o održivoj budućnosti. Godinama se poslovni sektor potiče da vodi brigu o svojim društvenim i okolišnim utjecajima. Sada se suočavamo s još izazovnijom stvarnošću, koja zahtijeva novu inovativnost, pogotovo u kontekstu postizanja globalnih ciljeva, a u čemu dosadašnjim tempom nećemo uspjeti. Unatoč napretku postignutom u mnogim područjima, nismo na dobrom putu da postignemo prioritetne ciljeve do 2030 godine.
To se posebno tiče klimatskih ciljeva, a koji se odnose na jačanje otpornosti i sposobnosti prilagodbe klimatskim opasnostima i prirodnim katastrofama; integriranje mjera za ublažavanje posljedica klimatskih promjena u nacionalne politike, strategije i planiranje; te promoviranje mehanizama za jačanje kapaciteta za učinkovito planiranje i upravljanje vezano uz klimatske promjene. Svijet jednostavno ne postiže očekivani napredak trenutnim tempom i razmjerom te su potrebne hitne, odlučnije i višestruke akcije uz suradnju vlada i poslovnog sektora želimo li toliko spominjanu i priželjkivanu “bolju budućnost za našu djecu”.
Učinci klimatskih promjena, od ekstremnih vremenskih pojava i izmijenjenih vremenskih obrazaca do porasta razine mora, utječu na sve zemlje, remete nacionalna gospodarstva i utječu na živote ljudi i zdravlje našeg planeta. Globalno zatopljenje i dalje ruši godišnje rekorde, te svake godine bilježimo najjače oluje, najtoplije godine, najduže suše itd. Arktički se led topi alarmantnom brzinom i globalna prosječna razina mora alarmantno raste. Ako se hitno ne aktiviramo, globalne klimatske promjene ugrozit će živote i dobrobit milijardi ljudi širom svijeta.
Zbog veličine, opsega i tempa aktualne pandemije, postoji značajan rizik da će odgovor na krizu COVID-19 apsorbirati većinu političkog kapitala i financijskih sredstava i odvratiti fokus od provedbe nacionalno utvrđenih klimatskih planova i strategija. Zbog toga, članice UN Global Compacta diljem svijeta pozivaju vlade i kreatore politika na partnerstvo i prijeko potrebnu podršku za ambiciozno klimatsko djelovanje, a kako bi se spriječili neki od najgorih klimatskih scenarija i izbjegla nepovratna šteta našem društvu, gospodarstvu i prirodi. Moramo hitno djelovati i ograničiti globalno zatopljenje, dati prednost zelenim radnim mjestima i održivom rastu štiteći tako prirodu i ljude i ispunjavajući ciljeve Agende 2030 i Pariškog sporazuma.
Za poslovni sektor to podrazumijeva nekoliko specifičnih ciljeva kojima svaka tvrtka, bez obzira na veličinu i sektor, može i mora težiti, a koji uključuju korištenje energije iz obnovljivih izvora, održivu i odgovornu nabavu dobara i usluga, smanjenje i konačno uklanjanje operativnih i proizvodnih emisija stakleničkih plinova, osiguravanje da poslovne operacije ne zadiru u ekosustave i zajednice, te odgovorno investiranje koje ne ometa napredak prema ispunjenju klimatskih ciljeva.
Tek kad uspijemo u navedenim ciljevima i tako uklonimo negativne utjecaje na okoliš, možemo ubrzati napredak prema ispunjenju 13. cilja održivog razvoja i u konačnici postići uklanjanje stakleničkih plinova iz atmosfere, usporavanje degradacije ekosustava i njihovo obnavljanje, te jačanje sposobnosti ljudi i učinkovitosti infrastrukture, upravljanja i tržišnih mehanizama za što efikasniji odgovor na klimatske izazove.
Ovi napori mogu dati željene rezultate samo ako se temelje na dijalogu i uključenju svih sektora od kojih će u nekima, onima najizloženijima klimatskim promjenama, doći do znatnih promjena, ali i novih prilika. Međunarodna organizacija rada (ILO) tako procjenjuje da će poduzimanje mjera za rješavanje klimatskih promjena u energetskom sektoru do 2030. stvoriti 24 milijuna novih radnih mjesta ako se uspostave prave politike. Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA) procjenjuje da bi broj zaposlenih u obnovljivim izvorima globalno do 2050. mogao doseći 42 milijuna, ili četiri puta više od trenutne razine, zahvaljujući povećanom fokusu ulaganja u obnovljive izvore itd.
Kako bi podržao tvrtke u postavljanju ambicioznih korporativnih ciljeva i integriranju ciljeva održivog razvoja u poslovne strategije, UN Global Compact pokreće šestomjesečni akceleratorski program SDG Ambition koji će omogućiti tvrtkama da idu korak dalje od dosadašnjeg postupnog napretka i postave nove poslovne ciljeve, uključujući one koji se odnose na okolišne utjecaje i klimatske promjene, kako bi postale otpornije i osigurale konkurentnost i dugoročni rast.
Program je najavljen na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u siječnju 2020., čime je usvojen novi Okvir za djelovanje UN Global Compacta i definirano deset mjera za održivost koje su prezentirane potom na Leaders Summitu u lipnju ove godine.
Deset mjera za održivost, zajedno s konkretnim smjernicama za odabir i postavljenje poslovnih ciljeva te praćenje napretka, definirane su prema već uspostavljenim smjernicama izvještavanja, a prema područjima u kojima poslovni sektor može imati najveći utjecaj i postići najznačajniji učinak. Njihova je primjena prilagodljiva ovisno o sektoru, što tvrtkama omogućuje definiranje ciljeva u područjima koja su najznačajnija za njihov industrijski kontekst.
Mjere se u velikom broju odnose upravo na zaštitu okoliša i smanjenje negativnih posljedica klimatskih promjena pa tako, između ostalog, uključuju odgovornu proizvodnju bez stvaranja i ispuštanja otpada, opasnih zagađivača i kemikalija u okoliš, kružno gospodarstvo i uvođenje novih kružnih poslovnih modela, održivost proizvoda u cijelom lancu vrijednosti kroz ponovnu uporabu i recikliranje, smanjenje emisija stakleničkih plinova, te očuvanje kopna s posebnim naglaskom na gospodarenje šumama.
SDG Ambition provodit će se na nacionalnoj razini u suradnji s lokalnim mrežama UN Global Compacta, u Hrvatskoj u organizaciji Hrvatske udruga poslodavaca. Za više informacija o UN Global Compactu, učlanjenju i benefitima članstva, kao i o programu SDG Ambition, kontaktirajte Vali Marszalek, izvršnu direktoricu Global Compact Mreže Hrvatska i savjetnicu za održivi razvoj i DOP u Hrvatskoj udruzi poslodavaca: vali.marszalek@globalcompactcroatia.hr; vali.marszalek@hup.hr.
Ovaj tekst je izašao u 87. InStore magazinu.
Pročitajte arhivu InStore magazina kako bi se informirali o sličnim vijestima.
Primajte prvi najnovije vijesti iz FMCG sektora.
