U Europskoj uniji 2020. godine bačeno je oko 127 kilograma hrane po stanovniku.
Kućanstva su proizvela 55 posto otpada od hrane, 70 kilograma po stanovniku. Preostalih 45 posto je otpad nastao u lancu opskrbe hranom.
Najviše bačene hrane, po glavi stanovnika, zabilježeno je na Cipru (397 kilograma), Danskoj (221 kilogram) i Grčkoj (191 kilogram).
Kada je riječ o otpadu iz kućanstava, u Europskoj uniji najviše otpada proizvela su kućanstva iz Portugala, 124 kilograma po stanovniku, kao i talijanska kućanstva, 107 kilograma po stanovniku.
Borba protiv potrošačkog bacanja hrane ostaje izazov u Europskoj uniji, ali i na globalnoj razini.
Otpad hrane u kućanstvima gotovo je dvostruko veći od otpada iz sektora primarne proizvodnje i proizvodnje prehrambenih proizvoda i pića (14 kilograma i 23 kilograma po stanovniku).
U restoranima i ugostiteljstvu je u 2020. bilo 12 kilograma bačene hrane po osobi, dok je sektor maloprodaje i ostale distribucije hrane sektor s najmanjom količinom bačene hrane po stanovniku – 9 kilograma.
Eurostat napominje da se utjecaj karantene tijekom pandemije koronavirusa na ta dva sektora još analizira.
Prema izvješću Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša, godišnje se u kućanstvima u Srbiji baci 83 kilograma hrane po glavi stanovnika, što je 9 kg više od svjetskog prosjeka.
Izvor: INB2B Media
Fotografija: Pixabay
