Vlade, regulatorna tijela i potrošači sve više vrše pritisak na tvrtke da se pozabave rizicima vezanim uz okoliš, društvenim pitanjima i upravljanjem (ESG rizicima)
Autorica: Dijana Kladar
Održivost više nije samo nešto što je poželjno, postala je neophodnost za poslovni svijet. Vlade, regulatorna tijela i potrošači sve više vrše pritisak na tvrtke da se pozabave rizicima vezanim uz okoliš, društvenim pitanjima i upravljanjem (ESG rizicima). Pritisak na tvrtke potječe iz rastuće zabrinutosti zbog klimatskih promjena, društvene pravde i jednakosti.
Klimatske promjene jedno su od najvećih pitanja našeg vremena. Rekordne temperature, smrtonosne poplave i razorni požari sve su češći i snažniji. Ti događaji ne samo da ugrožavaju ljudske živote i izvore prihoda, nego i remete opskrbne lance te uzrokuju značajne financijske gubitke za tvrtke. Poduzimanjem adekvatnih mjera za održivost, tvrtke mogu smanjiti svoju izloženost klimatskim rizicima i stvoriti otpornije poslovanje.
Osim ekoloških problema, raste i osjećaj za društvene probleme, pravdu i jednakost. To uključuje osiguravanje pravednog tretmana zaposlenika, podršku različitosti i inkluzivnosti te rješavanje pitanja ljudskih prava u njihovim opskrbnim lancima.
Koje su koristi održivosti za tvrtke? Prvenstveno, postoji financijska korist. Održive prakse mogu dovesti do smanjenja troškova i ušteda u područjima poput upravljanja energijom i otpadom. Također, privlače porezne olakšice i poticaje te čine tvrtke privlačnijima za investitore koji sve više traže održive investicije.
Osim toga, održivost može pružiti marketinšku prednost. Nedavno istraživanje pokazalo je da bi dvije trećine sjevernoameričkih potrošača bilo spremno platiti više za održive proizvode. Promoviranjem svojih održivih praksi, tvrtke se mogu razlikovati od svojih konkurenata i izgraditi jače odnose s potrošačima osviještenima o okolišu.
Kriteriji ESG i održivost
ESG kriterije možemo podijeliti na okolišne, društvene odgovornosti i ciljeve upravljanja, a oni postaju sve važniji faktori na tržištu. Kako sve više potrošača i investitora postavlja održivost i etičke prakse na prvo mjesto, tvrtke koje prioritiziraju ESG i uvode održivije poslovne modele, konkurentnije su i daje im se prednost prilikom odabira investicija, ali i njihovih proizvoda i usluga krajnjim korisnicima. Tvrtke koje uspješno usmjeravaju svoje poslovanje prema ciljevima održivosti mogu se bolje pozicionirati u tom novom okruženju.
Ciljevi okoliša odnose se na utjecaj tvrtke na prirodno okruženje, uključujući njezin ugljični otisak, energetsku učinkovitost i upotrebu resursa. Ciljevi društvene odgovornosti odnose se na utjecaj tvrtke na društvo, uključujući njezin tretman zaposlenika, dobavljača i kupaca, kao i njezino sudjelovanje u zajednici. Ciljevi upravljanja odnose se na unutarnje upravljanje i procese donošenja odluka u tvrtki.
Kako uključiti ESG u poslovanje?
Postoje različiti načini na koje tvrtke mogu uključiti ESG ciljeve u svoje poslovanje. Jedan od pristupa je razviti ESG politike i ciljeve koji se uklapaju u ukupnu misiju i vrijednosti tvrtke. Drugi pristup je integrirati ESG u procese donošenja odluka i metrike izvedbe, poput procjene izvedbe zaposlenika i kriterija odabira dobavljača.
ESG investicijski boom
ESG investiranje sve više dobiva na popularnosti, a postoji nekoliko trendova koje je vrijedno pratiti u tom kontekstu. Sve više tvrtki stavlja naglasak na ESG pitanja, a ulagači su sve više zainteresirani za ulaganje u takve tvrtke. Anketa je pokazala da sada 89% institucionalnih ulagača uzima u obzir ESG faktore pri donošenju investicijskih odluka, što je porast u odnosu na 84% u prethodnoj godini.
ESG ulaganje temelji se na ideji da se investitori moraju usredotočiti ne samo na financijske izglede tvrtke, već i na njezinu sposobnost da odgovorno djeluje u društvu. To uključuje njezinu sposobnost da djeluje u skladu s regulatornim propisima o zaštiti okoliša, da bude društveno odgovorna i da ima učinkovit sustav upravljanja.
Greenwashing i lažna održivost
Greenwashing je praksa pretjerivanja o ekološkim aspektima proizvoda ili usluga, čime se stvara dojam da su ekološki prihvatljiviji nego što u stvarnosti jesu. Ta praksa može biti zbunjujuća za potrošače koji žele napraviti održiv izbor, ali ne znaju kako prepoznati zavaravajuće tvrdnje.
Norveška udruga dodijelila je Zalandu prvu nagradu za greenwashing, a u Njemačkoj su novinari otkrili kako varaju svoje kupce. Tvrtka je kupcima lažno promovirala svoju održivost, tvrdeći da će postati prva održiva online platforma, te da povrat robe i isporuka robe postaju klimatski neutralne. Ispostavilo se da to nije tako, već da robu za koju su tvrdili da će je „pažljivo tretirati i vratiti u prodaju“, zapravo odvoze na deponije.
EU i zakonodavni okviri
Europska unija nastoji uspostaviti regulatorni okvir za ESG kako bi se osiguralo da su korporacije odgovorne prema svojim dioničarima i okolišu u kojem posluju.
Novi regulatorni okvir, koji je uveden u srpnju 2021., uključuje uredbu o usklađenosti s održivim ulaganjima (SFDR) i direktivu o objavljivanju informacija o održivosti (CSRD). SFDR ima za cilj osigurati da fondovi, upravitelji imovine i drugi investitori pružaju informacije o tome kako su njihovi investicijski proizvodi usklađeni s održivim ciljevima. CSRD zahtijeva da korporacije objave podatke o njihovim ESG performansama, kao i o utjecaju njihovih aktivnosti na okoliš i društvo.
Ta nova regulativa stavlja veći pritisak na korporacije da budu transparentne u svojim poslovnim praksama, te da se bave pitanjima poput klimatskih promjena, ljudskih prava i diverziteta. Osim toga, regulatorna promjena potiče korporacije da uključe ESG u svoje poslovne modele kako bi se osiguralo održivo poslovanje.
Osim toga, EU je razvila standarde za izvještavanje o održivosti (ESRS), kako bi tvrtkama pomogla da izvještavaju o svojim praksama održivosti i ESG-u na standardiziran i transparentan način. ESRS standardi pokrivaju širok raspon tema, uključujući klimatske promjene, bioraznolikost, ljudska prava i upravljanje. Tvrtke koje posluju u EU ili imaju značajne operacije u EU bit će obvezne izvještavati o svojim praksama održivosti.
Ključne prednosti primjene ESRS-a za tvrtke uključuju:
Povećana transparentnost: ESRS standardi pomažu tvrtkama u objavljivanju jasnih i preciznih informacija o njihovim praksama održivosti i ESG-u.
Usporedivost: ESRS standardi omogućuju usporedivost između tvrtki u istoj industriji ili sektoru.
Povećana vrijednost za dionike: Tvrtke koje se usredotočuju na ESG prakse mogu ostvariti dodatnu vrijednost za svoje dionike, poput boljeg imidža i povećane vjerojatnosti dobivanja potpora ulagača.
Upravljanje rizikom: ESRS standardi mogu pomoći tvrtkama da bolje razumiju i upravljaju rizicima povezanim s praksama održivosti i ESG-om.
Iako ESRS standardi trenutno nisu obvezujući, Europska unija očekuje da će se oni uskoro pretvoriti u zakonske obveze. Tvrtke će se stoga morati prilagoditi novim zahtjevima izvještavanja o održivosti u sljedećim godinama.
