Summi1
Summit2

Jelena Sretenović, Mastercard: Swift efekat

KOLUMNA PONEDELJKOM

Iz ugla stručnjaka

10.06.2024

U ovom trenutku je teško proceniti da li će se nekada na nekim od najvećih svetskih univerziteta izučavati pojam swiftian economy, ali nesumnjivo je interesantno posmatrati fenomen zvani Tejlor Svift.

Piše: Jelena Sretenović, direktorka za tržišta Srbije, Crne Gore i BiH, Mastercard

Tokom prošle i ove godine, popularna muzička zvezda Tejlor Svift organizuje globalnu turneju pod nazivom Eras. Na radost brojnih fanova širom sveta, ali i neočekivano, na radost svih lokalnih ekonomija gradova u kojima nastupa. Prema rezultatima našeg istraživanja, svi koji su prisustvovali delu turneje u SAD potrošili su u proseku 1.300 dolara preko cene karte.  To znači da od samog koncerta profitiraju i hoteli, restorani i suvernirnice u svakom gradu na turneij, a ovaj uticaj nije ograničen samo na SAD.  Ove godine zakazani su i nastupi na svim kontinentima, između ostalog i u Evropi. Kako je došlo do toga da jedan izvođač može da ima toliki uticaj na globalnom nivou?

Pojam ekonomija iskustva postoji već neko vreme i ona podrazumeva prodaju nematerijalnih dobara – iskustava. Možda suštinska razlika između materijalnih i nematerijalnih dobara jeste ono što je motiv za potrošnju. Kod materijalnih dobara to je konkretna svrha, dok je kod iskustava glavni motiv ponovo „neopipljiv“ – on sadrži emotivnu komponentu. 

Upravo je to i jedna od čari Eras turneje. Pored snažne emotivne veze koju fanovi, koji sebe nazivaju swifties imaju sa izvođačem, cela turneja koncipirana je kao pažljivo osmišljeno putovanje kroz muzičku evoluciju Sviftove, produkciju u kojoj je svaki detalj osmišljen tako da okupira pažnju, ali i misli posetilaca. Obožavaoci postaju više od posetilaca na koncertima, postaju likovi u priči, čime se dodatno podstiče snažna emocionalna veza. 

Primer Tejlor Svif je savremeno svedočanstvo o moći muzike u stvaranju pozitivnog društvenog i ekonomskog uticaja. 

Ova emocionalna veza je kamen temeljac ekonomije iskustava.  Obožavaoci, duboko povezani sa narativom, spremni su da troše više novca kako bi u potpunosti doživeli iskustvo.  Baš svaki cent koji potroše, od hrane i pića u gradovima i tokom putovanja državanja i putovanja, odnose se na jačanje emocionalne veze sa događajem. 

Ovo otvara sjajne prilike za sve lokalne proizvođače u gradovima u kojima se koncerti održavaju, pa smo i imali priliku da vidimo primere poput specijalizovanih kolača u pekarama širom SAD inspirisanih nazivima pesama Tejlor Svift. Međutim, ovakvi primeri nisu samo karakteristični za tržište SAD. Zahvaljujući globalizaciji i brzom širenju trendova, ekonomija iskustava postaje veoma važna za ekonomiju svih svetskih regija, čime se daje dodatna moć događajima koji se  zasnivaju na iskustvima kada je reč o podsticanju turizma i revitalizaciji lokalnih preduzeća na globalizovanom tržištu.

Primer Tejlor Svif je savremeno svedočanstvo o moći muzike u stvaranju pozitivnog društvenog i ekonomskog uticaja. 

Sami koncerti ne samo da jačaju iskustva svih posetilaca, već i osnažuju lokalna preduzeća, podstiču turizam i jačaju zajednice. Koliko su iskustva ljudima važna, najbolji je pokazatelj bila pandemija, kada je većina njih bila nemoguća. Kako se čini da dolazimo u „mirnije“ godine, a potrošnja na iskustva jača, možemo očekivati sve više ovakvih primera u godinama pred nama. Zato, sledeći put kada na radiju ili strimingu budete čuli pesmu Tejlor Svift, setite se da to nije samo pesma, to je okosnica buduće ekonomije koja se odvija na velikoj pozornici. 

Iz ugla stručnjaka