Upoznajemo vas sa širinom primjene DT metode uoči nadolazeće radionice u HR-u. Takav tip metode koristan je u ciljanom rješavanju kompleksnih problema.
Kako okarakterizirati kompleksne probleme?
1. Ne postoji definirana formula problema.
2. Ti problemi ne prestaju tj. ne zna se je li rješenje konačno.
3. Rješenja tih problema nisu istinita ili lažna, mogu biti samo dobra ili loša.
4. Ne postoji trenutno testiranje rješenja za takav problem.
5. Ne postoji mogućnost učenja putem pokušaja i pogreške, svaki se pokušaj broji značajno.
6. Takvi problemi ne donose skup potencijalnih rješenja.
7. Svaki kompleksan problem je u osnovi jedinstven.
8. Svaki kompleksan problem može se smatrati simptomom drugog problema.
9. Uvijek postoji više od jednog objašnjenja problema jer objašnjenja jako variraju o pojedinačnoj perspektivi.
10. Planer / dizajner nema pravo biti u krivu i mora biti u potpunosti odgovoran za svoje postupke.
Primjer:
Walmart, sjevernoamerička multinacionalna korporacija maloprodaje, suočila se sa svojim poštenim udjelom kompleksnih problema. Walmart je rješio svoje probleme kombinirajući sustave razmišljanja s agilnom metodologijom.
Kompleksni problemi i Design Thinking
Teoretičar dizajna i akademik, Richard Buchanan, dizajnersko je razmišljenje povezao s inovacijom potrebnom za početak rješavanja kompleksnih problema. Izvorno korišten u kontekstu društvenog planiranja, termin 'kompleksni problem' populariziran je u radu, 'Wicked Problems in Design Thinking' (1992.) od strane Buchanana.
Podsjećamo kako su u tijeku prijave na Design thinking radionicu po metodi IBM-a na temu HR-a: Motivirajte zaposlenike bez povećanja plaće, koja će se održati 21.11.2019. u prostoru Riverside golf Zagreb, Jadranska avenija 6/8, a vašu prijavu na radionicu možete dostaviti ovdje.
Suorganizator: Megatrend poslovna rješenja d.o.o.
(Izvor: interaction-design.org)
