Iz HUP-a navode kako bi prije uvođenja nove obveze trebalo procijeniti njezin stvarni trošak i provedivost, kao i očekivane učinke na inflaciju i zaštitu potrošača.
Udruga zato predlaže provedbu SME testa kojim bi se utvrdio utjecaj propisa na mala i srednja poduzeća te provjerilo hoće li ih nova pravila nerazmjerno opteretiti u odnosu na velike kompanije. Procjena bi, među ostalim, trebala obuhvatiti troškove izmjene cjenika i promotivnih materijala, prilagodbe internetskih stranica i IT sustava, vođenja dodatnih podataka o cijenama te administracije i ažuriranja.
HUP upozorava na troškove prilagodbe
Kao jedan od problema predloženog modela HUP ističe usporedbu aktualne cijene s cijenom na jednom povijesnom datumu bez istodobnog prikazivanja promjena poslovnih troškova koje su se dogodile u međuvremenu.
Prema njihovom tumačenju, potrošač bi tako vidio razliku između dvije cijene, ali ne i eventualne promjene nabavnih cijena, plaća, energije, najamnina, troškova financiranja i drugih ulaznih troškova. HUP smatra da bi to posebno moglo biti izraženo u uslužnim djelatnostima, u kojima značajan dio cijene čini trošak rada.
„Transparentnost cijena nije sporna i HUP je podržava. Međutim, transparentnost ne bi smjela postati sinonim za administrativno i tehnički zahtjevnu obvezu čiji troškovi i učinci prethodno nisu dovoljno procijenjeni. Posebno je važno voditi računa o mikro i malim poduzetnicima, koji nemaju vlastite IT i administrativne odjele te će velik dio prilagodbi morati provesti sami ili angažirati vanjske izvođače“, poručeno je iz HUP-a.
Iz Udruge upozoravaju da provedba mjere ne bi podrazumijevala samo dodavanje još jednog podatka na postojeći cjenik. Ovisno o djelatnosti, mogla bi zahtijevati izmjene fizičkih cjenika i jelovnika, baza artikala, blagajničkih i ERP sustava, web trgovina, oglašavanja te drugih digitalnih rješenja.
Kao primjere navode restorane sa stotinama stavki u ponudi, manje uslužne salone s desecima usluga te male trgovine s nekoliko tisuća artikala, koje bi mogle biti suočene s velikim brojem ručnih izmjena podataka i etiketa.
Traže jasne upute i dovoljno vremena za provedbu
HUP posebno upozorava na izazove za web trgovine, gdje bi prilagodba mogla zahtijevati zahvate u bazama proizvoda, ERP-u i drugim poslovnim sustavima, razvoj i testiranje novih funkcionalnosti te angažman vanjskih IT izvođača.
Kratak rok za prilagodbu, navode, mogao bi dodatno povećati opterećenje ako poduzetnicima prije početka primjene ne budu dostupne jasne i pravodobne upute prilagođene različitim djelatnostima i poslovnim modelima.
HUP također ističe da europski regulatorni okvir već uključuje instrument zaštite potrošača pri sniženjima kroz prikaz najniže cijene u prethodnom razdoblju. Prema podacima iz podloge HUP-a, nije pronađena usporediva opća praksa među državama članicama Europske unije koja bi trgovcima i pružateljima usluga nalagala trajno prikazivanje dodatne cijene povezane s jednim fiksnim povijesnim datumom u opsegu kakav se predlaže u Hrvatskoj.
