Proizvođači za RTL navode da popis problema s kojima se suočavaju svake godine postaje sve duži.
"Gotovo dva mjeseca nije bilo kiše, a najveći problem, po mom mišljenju, bio je kada dnevna temperatura dva tjedna nije padala ispod 35 stupnjeva. Tu je biljka najviše patila. Možda nismo imali 40, ali smo imali 38. I to je trenutak kada biljka staje. Jednostavno ćemo vidjeti kako će to utjecati na kvalitetu ulja, ali i na postotak ulja u plodu", ističe Ivan Ipša, proizvođač maslinovog ulja iz Istre.
Posljedice vremenskih uvjeta već su se mogle vidjeti u ovogodišnjoj berbi, koja bi stoga mogla početi ranije nego inače. Obitelj Ipša ima gotovo pet tisuća stabala na više od 30 hektara i bavi se maslinarstvom više od 30 godina, a Ivan napominje da su u posljednje vrijeme svjedočili velikim promjenama na tržištu.
"Posljednjih 15 godina stvarno se borimo s potrošnjom i stvarno se trudimo educirati ljude o ekstra djevičanskim uljima. U posljednjih pet godina došlo je do velikog porasta interesa, a sadnja maslina je procvjetala u posljednjih sedam do osam godina. Maslina daje puni plod nakon 10 godina, što znači da ćemo ga imati tek za tri do četiri godine", dodaje Ipša.
Podaci DZS-a pokazuju da je proizvodnja maslinovog ulja u Hrvatskoj nestabilna. 2024. bila je rekordna godina, s proizvedenih 63 tisuće hektolitara. Međutim, u sljedećoj godini, 2025., proizvedeno je manje od 46 tisuća hektolitara, što predstavlja pad od oko 27 %.
U istom razdoblju porastao je uvoz maslinovog ulja. Tijekom 2024. uvezeno je oko 37 tisuća hektolitara, a 2025. gotovo 60 tisuća hektolitara. Tako je prvi put u povijesti uvoz premašio domaću proizvodnju za 31 %. U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ističu da situacija nije zabrinjavajuća te smatraju da je takav rezultat posljedica klimatskih promjena i nedovoljne provedbe agrotehničkih mjera.
"Proizvođači maslinovog ulja svakako bi se trebali ujediniti kako bi imali jaču poziciju na tržištu. Također bi mogli lakše i jeftinije nabaviti sve inpute, a uz savjete stručnjaka mogli bi zajedno proizvoditi više i bolje kvalitete", navodi Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Stručnjaci smatraju da bi građani trebali konzumirati više maslinovog ulja. Prema podacima Eurostata, potrošnja kod Hrvata nalazi se ispod europskog prosjeka.
"Maslinovo ulje je zaista velika blagodat za zdravlje i utječe na cijeli niz stanja u tijelu. Polifenoli utječu na krvni tlak i oksidaciju u tijelu. Oksidacije se stalno događaju u našem tijelu i treba ih smanjiti", objašnjava Srećko Gros, predsjednik Zagrebačkog instituta za maslinarstvo.
Dok se maslinari pripremaju za nadolazeću berbu, financijska pomoć stiže i iz Ministarstva. Prijave za nove poticaje vrijedne 20 milijuna eura već su otvorene.
