Boris Brković ima gotovo tri desetljeća iskustva u prodaji, marketingu i upravljanju poslovanjem u međunarodnim i domaćim kompanijama. Karijeru je gradio u Coca-Coli HBC i InBevu, a gotovo dvanaest godina proveo je u SC Johnsonu, gdje je vodio poslovanje za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu te obnašao međunarodne funkcije u Švicarskoj i SAD-u. Potom je bio komercijalni direktor Megamixa, predsjednik Uprave Klasa i generalni direktor Springwella. Završio je MBA na Sveučilištu Roehampton te se usavršavao na poslovnim školama INSEAD i Chicago Booth. Od lipnja 2026. izvršni je direktor prodaje i marketinga Agro Invest grupe, gdje je usmjeren na razvoj brendova i jačanje tržišne prisutnosti proizvoda.
Kako biste predstavili Agro Invest grupu, njezine kapacitete i prednosti poslovnog modela?
Agro Invest grupa povezuje poljoprivredno-prehrambene tvrtke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Poslovanje obuhvaća ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo, ribnjačarstvo i vinogradarstvo, uz sjemenarstvo, proizvodnju stočne hrane, silosno poslovanje i suradnju s kooperantima. O razmjeru proizvodne baze govore i javno objavljeni podaci Grupe: oko 6800 hektara ribnjačkih površina te kapacitet vinarije od 1,7 milijuna litara godišnje. U ribnjačarstvu Grupa zauzima vodeću tržišnu poziciju u Hrvatskoj.
Agro Invest grupa zauzima vodeću tržišnu poziciju u ribnjačarstvu u Hrvatskoj, s oko 6800 hektara ribnjačkih površina te kapacitetom vinarije od 1,7 milijuna litara godišnje.
PP Orahovica važan je dio te proizvodne baze i razvoja brendiranih proizvoda. Tim koji vodim posebno je usmjeren na slatkovodnu ribu, lješnjak, vina i likere. Prednost povezanog poslovnog modela vidim u mogućnosti boljeg upravljanja kvalitetom i sljedivošću, od sirovine do gotovog proizvoda, te razvoja asortimana prema potrebama tržišta. Proizvodni potencijal treba pretočiti u ponudu koja formatom, cijenom i dostupnošću odgovara potrošaču. Naša je ambicija kroz vlastite brendove stvarati više dodane vrijednosti i graditi dugoročno povjerenje.
Na koji način proizvodnu tradiciju pretvarate u tržišno prepoznatljive brendove?
Polazište je poštovanje prema proizvodnom znanju i spremnost da proizvod promatramo očima potrošača. Tradicija daje vjerodostojnost, a tržišna prepoznatljivost traži jasan odgovor na pitanje što taj proizvod donosi potrošaču i zbog čega bi ga izabrao. Zato transformaciju vidim kao zajednički posao proizvodnje, razvoja, prodaje i marketinga.
Za svaku kategoriju potrebno je odrediti kome se obraćamo, u kojoj se prilici proizvod koristi i što ga izdvaja. Iz toga proizlaze odluke o asortimanu, pakiranju, cijeni i komunikaciji. Kod ribe to može biti jednostavnija priprema, kod lješnjaka praktičan format, a kod vina i likera uživanje u okusu, druženju ili darivanju. Svima je zajednički temelj dosljedna kvaliteta iza koje stojimo svojim znanjem i odgovornošću.
Najzahtjevnije je postići dosljednost. Obećanje brenda mora biti jednako uvjerljivo u oglasu, na polici i nakon otvaranja proizvoda. Upravo se u tom trenutku odlučuje hoće li prva kupnja postati navika.
Iza proizvoda koje potrošači danas mogu kušati u Hrvatskoj i na europskim tržištima stoji velik zajednički trud: od rada na poljima, u voćnjacima, vinogradima i ribnjacima do nabave, prerade, kontrole kvalitete, logistike, prodaje i marketinga. Želim zahvaliti svim kolegicama i kolegama u PP Orahovici na predanom radu i odgovornosti. Njihovo znanje i svakdnevna briga o detaljima temelj su kvalitete koju naši brendovi predstavljaju.
Kako se razvijaju vaši brendovi i gdje vidite najveći potencijal rasta?
Svaki od tih brendova ima svoju ulogu i prostor za razvoj. Panona Mare približava slatkovodnu ribu suvremenoj prehrani. Orahovački lješnjak povezuje vrijednost podrijetla i kvalitetne sirovine s praktičnim proizvodima. Vinarija Orahovica gradi prepoznatljivost kroz identitet vina i njegova podrijetla, dok Martin Albus ima potencijal razvijati prepoznatljivu ponudu vina i likera za uživanje, darivanje i ugostiteljstvo.
Ponosni smo i na zlatne i srebrne medalje koje naša vina Vinarije Orahovica i Martin Albus te likeri Martin Albus već nekoliko godina osvajaju na međunarodnim natjecanjima u Londonu i Lyonu. To je vrijedna potvrda kvalitete i priznanje kolegama koji svojim znanjem i predanošću stvaraju te proizvode.
Posebno nas, ipak, veseli iskrena reakcija potrošača kada kušaju proizvod, nasmiješe se i pitaju: „Ovo je odlično, gdje se može kupiti?” U toj jednostavnoj rečenici susreću se zadovoljstvo proizvodom i želja da ga ponovno odaberu.
Najveće prilike za rast razlikuju se po kategorijama: negdje je to šira distribucija postojećih proizvoda, negdje bolja vidljivost, a negdje novi format ili nova prilika konzumacije. Uspješnost zato promatram kroz promet, količine i profitabilnost, ali i kroz kvalitetu distribucije i ponovljenu kupnju.
Uz okus, cijenu i praktičnost, važnu ulogu imaju i emocije. Proizvod može postati dio obiteljskog rituala, uspomena s putovanja ili poklon kojim nekome pokazujemo pažnju. Dugoročni uspjeh vidim u tome da potrošači prepoznaju kvalitetu naših proizvoda, zavole ih i rado im se vraćaju.
Koliko je hrvatsko podrijetlo konkurentska prednost i jesu li kupci spremni platiti više?
Hrvatsko podrijetlo može biti važna konkurentska prednost kada potrošaču znači nešto konkretno: poznato podrijetlo sirovine, sljedivost, pouzdanost i kvalitetu koju prepoznaje u proizvodu. Ono može potaknuti prvu kupnju, a ponovnu moramo zaslužiti iskustvom koje pružamo.
Potrošači pritom nemaju jednake prioritete. Netko kupuje prvenstveno prema cijeni, netko traži određenu kvalitetu, a ista osoba različito odlučuje kada kupuje za svakodnevni obrok ili za poklon. Zato ne polazim od pretpostavke da domaće podrijetlo samo po sebi opravdava višu cijenu. Potrošač treba prepoznati vrijednost koju dobiva, bilo kroz okus i praktičnost, bilo kroz povjerenje i osjećaj povezanosti s proizvodom i krajem iz kojeg dolazi.
Na nama je da tu vrijednost objasnimo jasno i zanimljivo te je potvrdimo samim proizvodom. Oznaka podrijetla privlači pozornost, a dobro iskustvo i primjeren odnos cijene i kvalitete grade trajniji odnos.
Planirate li i kako povećati potrošnju slatkovodne ribe tijekom cijele godine?
Želimo da slatkovodna riba dobije više mjesta u svakodnevnoj prehrani i da je potrošači češće biraju tijekom cijele godine. Za to moramo razumjeti što ih odvraća od kupnje: nedovoljna dostupnost, neizvjesnost oko pripreme, veličina pakiranja, određene predrasude ili jednostavno nedostatak ideje za obrok. Svaka od tih prepreka traži konkretno rješenje.
Prostor za razvoj Panona Mare vidim u praktičnim formatima, jasnim uputama za pripremu i receptima koji odgovaraju svakodnevnom ritmu života. Dobar proizvod treba se uklopiti i u običan radni dan. Jednako je važno s trgovcima razvijati kategoriju: od odgovarajućeg izbora artikala i kvalitetnog izlaganja do aktivnosti koje potiču probnu i ponovljenu kupnju.
Maloprodaja i ugostiteljstvo pritom se mogu dobro nadopunjavati. Ukusan i zanimljivo pripremljen obrok u restoranu može potaknuti potrošača da ribu pripremi i kod kuće. Želimo proširiti broj prilika u kojima uživa u slatkovodnoj ribi, uz poštovanje tradicije i prilagodbu današnjim navikama.
U kojem smjeru razvijate Orahovački lješnjak i proizvode veće dodane vrijednosti?
Do sada smo lješnjak u ljusci i jezgru uglavnom plasirali velikim industrijskim proizvođačima, koji su prepoznali njegovu kvalitetu za proizvodnju slastica. Na tom iskustvu i kvalitetnoj sirovini želimo graditi veću dodanu vrijednost kroz daljnju preradu i razvoj vlastitog brenda. To traži ujednačenu kvalitetu gotovog proizvoda, praktično pakiranje i komunikaciju koja potrošaču približava brend i daje jasan razlog za kupnju.
Prostor za inovacije vidim u različitim formatima i namjenama, od svakodnevne konzumacije i pripreme hrane do ponu- de za profesionalne i industrijske kupce. Svaku ideju treba provjeriti kroz potražnju, trošak prerade i pakiranja, rok trajanja i očekivanu profitabilnost. U ovoj je kategoriji pred nama posebno mnogo razvojnog posla. Želimo pažljivo birati korake kojima ćemo kvalitetu sirovine pretvoriti u prepoznatljiv proizvod i dugoročnu vrijednost.
Koja ulaganja u tehnologiju i održivost smatrate ključnima za konkurentnost?
Ulaganja promatramo kroz njihov konkretan učinak na kvalitetu, učinkovitosti sposobnost da odgovorimo na potrebe tržišta. Važan smjer Grupe jest modernizacija i digitalizacija poljoprivredne proizvodnje, uključujući povezivanje podataka iz različitih izvora radi kvalitetnijeg planiranja i odlučivanja. Time želimo dodatno unaprijediti ujednačenost kvalitete, iskorištenje resursa i pouzdanost opskrbe.
Održivost također treba promatrati kroz konkretne odluke i mjerljive učinke: učinkovitije korištenje vode i energije, smanjenje gubitaka i odgovorno upravljanje resursima. Vjerodostojnost počiva na tome da možemo pokazati što smo unaprijedili i kakav je rezultat.
Kroz sve uloge naučio sam da strategija vrijedi onoliko koliko je ljudi razumiju i uspješno provode. A polica je, nakon svih prezentacija, i dalje prilično iskren sugovornik.
U području prodaje i marketinga poseban ćemo naglasak staviti na kvalitetniju prezentaciju brendova i unapređenje pakiranja. Pakiranje treba primjereno štititi proizvod, jasno prenijeti njegovu vrijednost i olakšati izbor i korištenje. Da bi ulaganja ostvarila puni učinak, važno je razvijati i znanja ljudi koji nove tehnologije i procese primjenjuju u svakodnevnom radu.
Kako unaprijediti suradnju domaćih proizvođača i trgovačkih lanaca?
Suradnju proizvođača i trgovaca vidim kao zajednički posao razvoja kategorije. Proizvođač donosi kvalitetan proizvod, pouzdanu opskrbu i uvjerljiv prijedlog kako će proizvod ostvariti prodaju. Trgovac donosi poznavanje svojih kupaca, prodajnu infrastrukturu i mogućnost kvalitetnog izlaganja. Najbolji se rezultati postižu kada se ta znanja nadopunjuju.
Ulistanje je važan početak. Nakon njega slijede redovita dostupnost na polici, vidljivost, primjerena širina asortimana i dobro osmišljene aktivnosti. Promocije trebaju donijeti vrijednost potrošaču i biti ekonomski opravdane za oba partnera.
Prostor za napredak vidim u zajedničkom planiranju, razmjeni relevantnih podataka i vrednovanju ukupnog doprinosa proizvoda kategoriji. Domaći proizvođači trebaju ponuditi konkretne poslovne argumente, a dugoročnija suradnja daje sigurnost za ulaganja u kvalitetu, razvoj i opskrbu. Povjerenje se tu gradi vrlo praktično: dogovorom koji se provodi.
Na koji način gradite prepoznatljivost brendova i povjerenje potrošača?
Za svaki brend nastojimo jasno odrediti što obećava potrošaču i kako to obećanje potvrđuje. Različite kategorije traže različite poruke i prilike konzumacije, a zajednički su im kvaliteta i vjerodostojnost. Potrošač treba lako razumjeti zašto je određeni proizvod dobar izbor za njega.
Autentičnost za mene znači govoriti o onome što možemo pokazati: podrije tlu, ljudima, načinu proizvodnje i svojstvima proizvoda. Dobra priča pomaže razumjeti proizvod i osjetiti povezanost s njim. Fotografija ili video mogu pobuditi interes, a iskustvo konzumacije treba potvrditi očekivanja. Kada se to dosljedno ponavlja, prepoznatljivost prerasta u povjerenje.
Povjerenje gradimo i slušanjem. Zahvalni smo potrošačima koji nam prenose svoje dojmove, prijedloge i primjedbe. Pohvala nam govori što trebamo sačuvati, a konkretna primjedba gdje se možemo poboljšati. Te su nam povratne informacije dragocjene pri doradi proizvoda, pakiranja i načina na koji objašnjavamo njihovu pripremu i upotrebu.
Veliku važnost pritom dajem suradnji svih timova koji oblikuju iskustvo potrošača. Kada komunikacijom potičemo interes, proizvod mora biti dostupan na pravom mjestu. Kada otvaramo novi kanal prodaje, ponuda i poruka trebaju odgovarati njegovim kupcima. Povezanost proizvodnje, kvalitete, logistike, prodaje i marketinga omogućuje da obećanje brenda potvrdimo u praksi.
Koji su ključni ciljevi Grupe i PP Orahovice te prilike za izvoz?
Prioritete vidim u jačanju brendova, kvalitetnijoj distribuciji i razvoju proizvoda koji imaju jasnu ulogu na tržištu. Želimo da rast prometa prate profitabilnost, pouzdana opskrba i dugoročni odnosi s kupcima. U mom području odgovornosti to znači sustavno raditi na asortimanu, pakiranjima, vidljivosti i dostupnosti proizvoda, uz blisku suradnju s proizvodnjom.
Posebno zanimljiv prostor vidim u povezivanju prehrambene proizvodnje i turizma. Gost koji u Hrvatskoj upozna i zavoli proizvod može ga poželjeti i nakon povratka kući. Takvo iskustvo otvara mogućnost da odnos s našim brendovi ma traje i nakon godišnjeg odmora. Da bismo taj potencijal ostvarili, potrebni su kvalitetna ponuda u ugostiteljstvu, prepoznatljiv brend i dostupnost proizvoda na tržištima s kojih gosti dolaze.
Izvoz zato treba razvijati ciljano, uz izbor odgovarajućih proizvoda, tržišta i partnera. Za hrvatsku prehrambenu industriju najveću priliku vidim u povezivanju kvalitetne domaće proizvodnje, prepoznatljivog podrijetla i proizvoda prilagođenih potrošaču. Time stvaramo veću dodanu vrijednost i osnovu za dugoročna ulaganja u proizvodnju i ljude.
Izvor podataka o djelatnostima i proizvodnim kapacitetima Grupe: službena stranica Agro Invest grupe, agroinvestgrupa.hr/o-nama/ (pristupljeno 18. listopada 2026.).
Ovaj je tekst dio listopadskog izdanja InStore magazina. PDF prelistavanje magazina dostupno je OVDJE.
