Tek 0,3% građana navodi kako uopće ne konzumira mliječne proizvode.
Istraživanje su proveli InStore magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po 6 regija i 4 veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.
Postavljena su sljedeća pitanja:
- Koje sve mliječne proizvode konzumirate?
- Koju vrstu mlijeka najčešće konzumirate?
- Koju vrstu jogurta najčešće konzumirate?
- Koju vrstu vrhnja najčešće konzumirate?
Među mliječnim proizvodima, najveći udio građana konzumira jogurt, kiselo mlijeko i slične proizvode (90,1%), nakon čega slijede mlijeko (84,7%), vrhnje (84,3%), svježi (meki) sir (84%), tvrdi sir (82,9%) i na kraju različiti namazi (79,9%). Tek 0,3% građana navodi kako uopće ne konzumira mliječne proizvode.
Najveći udio konzumenata mlijeka najčešće pije trajno mlijeko (74,2%), dok svježe mlijeko najčešće pije 19,8% konzumenata. Tek manji udio konzumenata mlijeka navodi kako najčešće piju posebne vrste mlijeka poput mlijeka s povećanim udjelom bjelančevina (2,3%), mlijeka s dodatkom minerala i vitamina (2,0%), mlijeka sa smanjenim udjelom laktoze (1,3%) ili aromatizirano mlijeko (0,4%).
Konzumenti jogurta najčešće preferiraju obični tekući jogurt (49,8%). Slijede ga obični čvrsti jogurt (14,7%) i jogurt s dodatkom probiotika (11,7%). Grčki jogurt preferira 6,8% konzumenata, a voćni tekući jogurt 6% konzumenata. Ostale vrste jogurta preferira manje od 10% konzumenata.
Kad ih se upita koju vrstu vrhnja najčešće konzumiraju, konzumenti najčešće navode obično kiselo vrhnje (62,8%), na drugomu mjestu nalazi se vrhnje za kuhanje (20,3%), dok tek manji udio najčešće konzumira mileram (9,5%), vrhnje za šlag (4%) i vrhnje za kavu (3,3%).