DR OETKER STUDENI
KERMAN

Mliječni proizvodi – u trendu za svaku generaciju

Istraživanje

Vodič kroz kategoriju

02.10.2018

Među najprivlačnijim mliječnim proizvodima, najčešće su navođeni mliječni proizvodi domaćeg, hrvatskog porijekla sirovina (približno 45% zainteresiranih) ili organskog/bio porijekla (37% zainteresiranih).

Iako dosta bijela i možda obična, ta svakodnevna namirnica ipak može biti sasvim raznolika i zanimljiva. Ponuda mlijeka i mliječnih proizvoda već godinama doživljava promjene, uvodi inovacije i pomiče granice kategorije i konzumentskog iskustva.

U svijetu se posebno u zadnjih godinu-dvije potvrđuje rast on-the-go konzumentskog trenda, tj. konzumacije mliječnih proizvoda u hodu, posebno među milenijalcima, generaciji rođenoj od početka 1980-ih do početka novog milenija.

Zdravlje se na neki način podrazumijeva u toj kategoriji. No zato je izražen trend dobrobiti za zdravlje i sklonost funkcionalnim linijama mliječnih proizvoda koji imaju povoljne učinke za organizam. Tako npr. osim već tradicionalnih probiotičkih mliječnih proizvoda, rastući je trend i proteinima obogaćenih mliječnih proizvoda, posebno napitaka ili onih sa smanjenim udjelom šećera.

Među konzumentima mliječnih proizvoda u svijetu značajan je i tzv. clean label trend, tj. sklonost konzumenata proizvodima koji imaju jasno i transparentno navedeno porijeklo i sastojke, kojima se može jasno razumjeti i prepoznati funkcija.
Hrvatski konzumenti mliječnih proizvoda prate globalne trendove kao i u drugim kategorijama, a to smo izmjerili i u posljednjem Valicon Trend.ICON istraživanju, provedenom u lipnju 2018. (reprezentativni uzorak hrvatske populacije 18-65, online istraživanje, n=1041).

Među najprivlačnijim novitetima i karakteristikama mliječnih proizvoda, najčešće su navođeni mliječni proizvodi domaćeg, hrvatskog porijekla sirovina (približno 45% zainteresiranih) ili organskog/bio porijekla (37% zainteresiranih). Kod mliječnih prehrambenih proizvoda, poput sireva, vrhnja, deserta, namaza i sl., dodatno se ističe i priprema prema autentičnoj recepturi nekog podneblja (35% konzumenata).

Da je porijeklo, osobito ono domaće, važno pri odabiru mliječnih proizvoda pokazuje i podatak da su konzumenti te kategorije iskazali puno veći interes za proizvodima poznatih domaćih (približno 30% zainteresiranih) i manjih lokalnih brandova nego za, primjerice, poznate globalne brandove ili trgovačke marke, što se vidi i na grafu 2.

Ovakvi su rezultati u skladu i s Valiconovim ranijim istraživanjima o važnosti emocionalnog brandinga i preferencija potrošača, koja su potvrdila da se lokalno porijeklo često isticalo kao privlačan i interesantan aspekt koji se uzima u obzir pri odabiru brandova hrane i napitaka generalno.
Jedno od mogućih objašnjenja i tumačenja preferencije prema domaćim proizvodima uvelike leži u percepciji potrošača prema kojemu takvi proizvodi imaju kraći put od polja do stola te ih samim time smatraju svježijima, a posredno i zdravijima.

Premda je domaće porijeklo proizvoda važno svim konzumentima mliječnih napitaka i prehrambenih proizvoda, ono ipak budi nešto veći interes kod pripadnika tzv. baby boom generacije, odnosno onih rođenih 1964. ili ranije. Taj segment potrošača, u znatno većoj mjeri (55%, naspram oko 35% interesa među milenijalcima), ističe kako bi kod konzumacije mliječnih proizvoda bili zainteresiraniji za one proizvode čije su sirovine hrvatskog porijekla. Baby boomeri bili su znatno zainteresiraniji i za organske/bio mliječne proizvode (približno 45%, naspram oko 30% milenijalaca) te za proizvode manjih lokalnih brandova.

Osim porijekla i autentičnosti recepture, konzumentima mlijeka i mliječnih proizvoda važni su i zanimljivi oni proizvodi koji imaju posebne funkcije za organizam, u smislu da imaju detoksikacijsko ili probiotičko djelovanje. Ovo je bilo posebno istaknuto u kategoriji mliječnih napitaka gdje je 38% iskazalo interes za takvim proizvodima, dok ih je 33% navelo kako bi ih zanimali i mliječni napici koji imaju funkciju energizacije i osnaživanja organizma (graf 3).

Za takve su pak funkcionalne napitke posebno zainteresirani milenijalci – što je svakako na tragu i globalnih pokazatelja. Osim toga, milenijalci su pokazali i veći interes za mliječne napitke pakirane i prilagođene za konzumaciju u hodu (30%, naspram 10% zainteresiranih baby boomera). Generalno više skloni eksperimentiranju posebno na razini organoleptičkih doživljaja, milenijalci su pokazali veći interes i za isprobavanje novih i neobičnih kombinacija okusa mliječnih proizvoda.

Navedeni nalazi mogu dati dobre smjernice lokalno prisutnim ponuđačima mliječnih proizvoda, te još jednom potvrditi da praćenje globalnih trendova može biti dobar izvor inspiracije za razvoj ponude i uvođenje inovacija. A hrvatski potrošači će u tome sigurno naći neki svoj interes i trend koji će zadovoljiti njihove potrebe, želje i životni stil.