DR OETKER STUDENI
KERMAN

Euromonitor International: Na putu prema figitalnoj stvarnosti

10 TOP GLOBALNIH POTROŠAČKIH TRENDOVA 2021.

Analize

10.03.2021

Otpornost i prilagodljivost pokretačke su snage top globalnih potrošačkih trendova u 2021. godine. Pandemija je stvorila, utjecala ili ubrzala svaki od ovih 10 trendova, zauvijek mijenjajući ponašanje potrošača.

Euromonitor International svake godine identificira nove i brzorastuće trendove od kojih se očekuje da pokrenu industriju. Ti trendovi pružaju uvid u promjenu potrošačkih vrijednosti, istražujući kako se ponašanje potrošača mijenja i uzrokuje poremećaje u poslovanju na globalnoj razini.

ŠTO SMO MI U 2021. GODINI?

Svijet se promijenio u dobru i u zlu 2020. godine. Pandemija koronavirusa (COVID-19) utjecala je na sve nas i mi smo se prilagodili. Navike se ubrzano mijenjaju, i način na koji se sada ponašamo, trošimo i konzumiramo više nikada neće biti isti.

Želimo svijet učiniti boljim – i zbog nas samih i zbog čovječanstva. Želimo na nove načine učiniti život prikladnim i sigurnim, u zatvorenom i na otvorenom. Tamo gdje imamo mogućnosti, kreativno raspoređujemo svoje vrijeme. Usred tjeskobe i previranja tražimo holistička, izdržljiva rješenja, promišljeniju potrošnju i, u nekim slučajevima, načine za uzvrat.

1. PONOVNA IZGRADNJA – druga šansa za stvaranje bolje budućnosti

Potrošači više ne doživljavaju tvrtke kao entitete koji su samo usmjereni na vlastiti profit. Zaštita zdravlja i interesa društva i planeta novo je očekivanje nakon Covida-19, kako bismo izgradili bolji povratak. Tvrtke bi trebale pomoći u preoblikovanju svijeta na održiviji način, vodeći prelazak iz ekonomije vođene veličinom u ekonomiju vođenu vrijednostima, koja je usmjerena na socijalnu nejednakost i utjecaj na okoliš.

Veliko resetiranje ponašanja

Glavni prioriteti potrošača prije Covida-19 bili su manje korištenje plastike i zabrinutost zbog klimatskih promjena. Tijekom pandemije pažnja javnosti preusmjerila se sa prijetnji okolišu, koje su ipak nešto sporiji proces, prema hitnim društvenim prioritetima. Potrošači su očekivali da će brendovi zaštititi zdravlje i dobrobit svojih radnika, dok istovremeno pomažu lokalnim zajednicama.

Zdravstvena kriza duboko je utjecala na ljudske potrebe i kupovne navike. Veća empatija za brendove s jakim osjećajem društvene odgovornosti postala je trajni zahtjev potrošača. Dok su tvrtke kao prioritet stavljale ljude ispred profita, brige o planetu su pale u drugi plan.

Ipak, usredotočenost pandemije na društvene inicijative neće potisnuti ekološku svijest. Potrošači će ponovno graditi bolju budućnost tražeći brendove koji pomažu da svijet bude čišći, zdraviji, otporniji i pravedniji.

Bolje tvrtke, bolji svijet

Tijekom karantene potrošači su veliku pozornost poklanjali djelatnostima kompanija. Aktivizam brendova razvio je novi osjećaj društvene svrhe. U 2020. godini 73% stručnjaka vjerovalo je da se inicijative za održivost smatraju presudnima za uspjeh. Tvrtke su morale dati prioritet društvenom djelovanju i pomoći potrošačima da postignu održiviji način života.

Izvršni direktori otvoreno i empatično su komunicirali tijekom pandemije, preuzimajući inicijativu za zaštitu zaposlenika, kupaca i zajednice. Covid-19 pružio je poslovnim subjektima priliku za obnovu, razvijanje emocionalnih odnosa s potrošačima i zalaganje za najugroženije.

Očekivanja

Potrošači će ozbiljnije pristupiti socijalnim i ekološkim pitanjima, nagrađujući tvrtke koje svoj profit koriste za bolju post-covid budućnost. Prihvaćanje ciljanih inicijativa je način za ponovnu izgradnju, čiji pozitivni učinci su trostruki – na ljude, na planet i na profit. Brendovi koji ponovno grade zeleniji i pravedniji svijet mogli bi steći ne samo konkurentsku prednost nego i potrebno društveno odobrenje, odnosno povjerenje društva za rad.

2. ŽUDNJA ZA POGODNOŠĆU – od uvijek dostupnih do unaprijed planiranih iskustava

Potrošači žude za pogodnošću pretpandemijskog svijeta, žudeći za lakoćom koja se podrazumijevala prije nego što su se svakodnevne navike zakomplicirale.

Tvrtke su pod pritiskom da brzo prilagode svoje poslovanje i razviju prilagodljivo korisničko iskustvo uz održavanje pogodnosti. Tvrtke moraju sačuvati brzo i neometano kupovno putovanje putem svih kanala.

Dolasci nisu dobrodošli

Covid-19 smanjio je impulsnu kupnju, a ulasci u trgovinu su sada unaprijed planirani. Potrošači moraju planirati većinu svojih aktivnosti koje su nekada mogli obavljati spontano, odlazak u trgovinu, na društvene događaje ili večeru vani. Potrošači žele da se vrate sve nekadašnje pogodnosti i oslanjaju se na digitalni kanal kako bi postigli istu razinu fleksibilnosti.

Pandemija je ubrzala usvajanje digitalnog. Digitalna trgovina pruža besprijekorno iskustvo bez osobne komponente, na koju su potrošači navikli. Međutim, upotreba se razlikuje među generacijama, a tvrtke moraju uzeti u obzir razliku između onoga što kupci različitih dobnih skupina smatraju pogodnim. Mlađi potrošači više vole digitalne interakcije, dok stariji potrošači više vole razgovarati s predstavnicima korisničke službe.

Obično su potrebni dodatni koraci uz pomoć povezanih uređaja kako bi se izbjeglo čekanje u redovima i održavala socijalna distanca. Potrošači čeznu za pogodnošću koju su nekada imali prilikom obavljanja raznih poslova i posjeta trgovinama u vrijeme koje je njima odgovaralo.

Vraćanje izgubljenih pogodnosti u trgovini

Pandemija je poremetila i opskrbne lance, preplavila službu za potrošače i uzrokovala kašnjenja u isporuci. Kompanije su suočene s izazovom da razvijaju prilagodljivo iskustvo kupaca, istodobno održavajući ono najvažnije što je njihovo poslovanje učinilo pogodnim. Zajamčena dostupnost proizvoda ili usluge pretplate mogu smanjiti ili eliminirati potrebne odlaske u kupnju.

Nove metode, poput QR kodova na oznakama za držanje fizičkog razmaka, omogućuju potrošačima pregled menija ili pretraživanje proizvoda dok čekaju u redu za ulazak ili plaćanje. Cilj je nadoknaditi nepogodnosti povezane s Covidom i vratiti iskustvo koje daje osjećaj da je sve normalno. U pokušaju da obnovi iskustvo kupnje u trgovini, Currys PC World u Ujedinjenom Kraljevstvu prerasporedio je dio osoblja u trgovini da virtualno razgovara s kupcima. U konačnici, trgovci na malo žele putem digitalnog kanala privući one potrošače koji žude za pogodnošću i koji žele povratak usluga u prodavaonici koje su izgubljene.

Očekivanja

Očekuje se da će se potrošnja smanjivati usporedo s gospodarskim padom, pa će pogodnost igrati ključnu ulogu u odlukama o kupnji. Potrošači će žudjeti za pogodnošću i tražiti tvrtke koje se najbolje brinu za sigurnost, a promjene u utvrđenim preferencijama i obrascima kupnje smanjuju na najmanju mjeru. Pandemija Covida-19 služi kao probno razdoblje. Tvrtke koje njeguju čvrste i dobre odnose sa svojim potrošačima imaju priliku testirati samoposlužne operacije, bez dodira ili bez nadzora.

Tvrtke mogu uštedjeti vrijeme, zajamčiti dostupnost i ispuniti isporuku putem QR kodova, rezervacija i prepoznavanja užurbanih i mirnih razdoblja kupovine, među ostalim inicijativama – a sve to udovoljava novim potrošačkim navikama. Proizvodi i usluge temeljeni na novim rješenjima još će povećati zahtjeve za pogodnošću.

3. VANJSKE OAZE – otvoreni prostor nudi bijeg od sputanosti

Prijetnje zdravlju, ograničenja sastanaka u zatvorenom, ograničenja kretanja i povećani rad na daljinu rezultirali su time da se potrošači okreću oazama na otvorenom radi odmora i rekreacije. Neki čak razmišljaju o preseljenju iz gusto naseljenih gradova u ruralna područja. Tvrtke su u svoj rad inkorporirale napredne zdravstvene mjere, a događaji su se prebacili na otvoreno, omogućujući potrošačima da se osjećaju sigurno izvan kuće.

Zatvoreni prostor na otvoreni, urbano u ruralno

Stanovnici grada traže oazu na otvorenom kao potporu svom mentalnom i fizičkom zdravlju. Potrošači još uvijek žele druženje i ljudsku povezanost unatoč opasnostima po zdravlje koje predstavljaju velika okupljanja. Oaze na otvorenom pružaju promjenu ambijenta i daju potreban osjećaj povezanosti, na propisanoj udaljenosti. Jesti vani, vježbati, družiti se i opuštati na otvorenom postaje ključno za sputane potrošače.

Kako rad na daljinu postaje nova norma, sve privlačnijom postaje zamjena života u gradu za život na selu. Ruralne zajednice manje su zagađene, imaju zdravije okruženje, a iseljavanje iz skupih gradova pomaže i za ublažavanje financijskog tereta uzrokovanog lockdownom. Potrošači se žele vratiti svojim osnovnim navikama uz pomoć dostupne tehnologije kako bi ostali u kontaktu online i sudjelovali u virtualnim iskustvima.

Tvrtke se sele na otvoreno

Tvrtke nude aktivnosti na otvorenom poput koncerata, sajmova..., kako bi nadoknadile nedostatak događaja u zatvorenom. Restorani, kina i fitnessi brzo su se tome prilagodili, pa imamo kafiće na otvorenom, drive-in kina i satove vježbanja na otvorenom. Opcije smještaja poput iznajmljivanja kuća na osami i glampinga (glamuroznog kampiranja) su u porastu. Uz to, DIY trendovi (Do it yourself – Uradi sam) i želja za povezivanjem s prirodom potiču rast vrtlarske proizvodnje i usluga širom svijeta. Smanjena uporaba javnog prijevoza i zajedničke vožnje automobilom također su zamijenjeni zdravijim navikama poput pješačenja, vožnje biciklom ili skuterom.

Očekivanja

Događaji i aktivnosti na otvorenom nastavit će se razvijati. Aktivnosti na otvorenom su korisne, posebno njihovi terapijski učinci na mentalno zdravlje. Tvrtke mogu reproducirati svoju unutarnju ponudu na otvorenom izgradnjom privremenih prostora i poboljšanjem infrastrukture.

4. FIGITALNA STVARNOST – kolizija fizičkog i digitalnog svijeta

Digitalni alati omogućuju potrošačima da ostanu u vezi i za vrijeme dok borave kod kuće, a potom da sigurno zakorače u vanjski svijet onog trenutka kad se gospodarstva ponovno otvore. Figitalna stvarnost hibrid je fizičkog i virtualnog svijeta, u kojem potrošači mogu neometano živjeti, raditi, kupovati i igrati se uživo i online. Tvrtke mogu integrirati virtualne procese u svoj fizički prostor kako bi potrošačima koji preferiraju ostati kod kuće omogućili komforan izlazak vani. Pružanje virtualnih iskustava kod kuće i dalje je nužno za poticanje e-trgovine i prikupljanje podataka.

Kod kuće ili izvan nje, digitalno je svakodnevica

Potrošači su prigrlili uređaje povezane s internetom, kako bi održali svoje svakodnevne navike usred lockdowna zbog Covida-19. Videokonferencije, pametni uređaji i tehnologije poput augmentirane stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR) pomogli su potrošačima da stvore nove navike u radu, učenju, vježbanju, kupnji i druženju. Ti digitalni alati omogućili su figitalnu stvarnost, koja potrošače održava stvarno povezanima unatoč fizičkoj odvojenosti od vanjskog svijeta. Potrošači se sada oslanjaju na digitalne alate za upravljanje svakodnevnim aktivnostima i sudjelovanje u njima, bilo kod kuće ili izvan nje. Potrošačima, osobito onima mlađe generacije, potpuno je svejedno jesu li te aktivnosti fizičke ili virtualne; više ne prave razliku između tih dviju stvarnosti.

Miješana stvarnost potiče prodaju i omogućuje prikupljanje podataka

Fizičke trgovine u svom se poslovanju koriste tehnologijom za postizanje figitalne stvarnosti, provodeći postupke koji potiču kupce na siguran dolazak u objekt uz pomoć pametnih uređaja. Usvajanje mobilnih sustava rezervacija, QR kodova za beskontaktne menije i plaćanja te virtualne kabine za presvlačenje u trgovinama, strategije su koje tvrtke poduzimaju kako bi smanjile ljudske interakcije. Tvrtke koje su bile prisiljene privremeno zatvoriti, zaključile su da moraju integrirati virtualni svijet u svoje fizičke prostore kako bi vratile kupce.

Tvrtke nude nove robe i usluge za virtualnu potrošnju koje mogu zamijeniti iskustva izvan kuće. Brendovi mogu isporučiti nova i postojeća rješenja, i uživo i virtualno, kako bi dosegnuli široku publiku, nudeći usluge kao što su osobni termini za kupnju putem videokonferencije, VR putovanja, craft kozmetika, pića i drugo putem umjetne inteligencije.

Očekivanja

Novostečene navike zadržat će sudjelovanje potrošača u virtualnim događajima i interakcijama, kako zbog praktičnosti tako i zbog zabave. Virtualni alati postat će sastavni dio djelovanja. Integriranje virtualnih procesa u trgovačke objekte je imperativ, kako bi se osiguralo da se potrošači osjećaju sigurno pri povratku u fizičke prostore. Istodobno, bit će više mogućnosti za pružanje usluga potrošačima kod kuće s fizičkim proizvodima i virtualnim uslugama koji prikupljaju podatke.

Tvrtke mogu razviti strategiju figitalne stvarnosti uz pomoć aplikacija koje omogućuju virtualna iskustva na licu mjesta i uz pomoć partnerstva s pružateljima tehnoloških usluga za prenošenje vanjskih, osobno doživljenih, iskustava potrošača u njihov dom. Tvrtke koje pružaju sigurna i nezaboravna iskustva putem više metoda i platformi, stvorit će lojalne kupce. Inkorporiranje figitalne stvarnosti nastavit će poticati prodaju i pomoći u prikupljanju podataka, kako online tako i u fizičkoj trgovini.

5. IGRA S VREMENOM – novootkrivena fleksibilnost mijenja raspored

Potrošači sada mogu i moraju biti kreativni u raspolaganju svojim vremenom kako bi sve obavili.

Tvrtke bi trebale pružiti rješenja koja se bave željama potrošača da maksimiziraju vrijeme, nudeći veću fleksibilnost, posebno s proizvodima i uslugama kojima se može pristupiti od kuće ili u blizini kuće.

Autonomnije upravljanje trenutcima

Novootkrivena fleksibilnost daje potrošačima više vremena, ali otkriti kako najbolje iskoristiti to vrijeme, može biti teško. Upravljanje poslovnim, obiteljskim, društvenim i osobnim životom, izazov je i prilika. Postavljanje granica postalo je imperativ u trenutku kad se većina djelatnosti preselila u vlastiti dom. Istovremeno, potrošači imaju mogućnost da tijekom cijelog dana obavljaju različite zadaće, od sudjelovanja na sastancima do odvoženja djece u školu i obavljanja raznih poslova, prema vlastitom rasporedu. Potrošači ponovno postavljaju prioritete u kućnom životu kako bi imali veću fleksibilnost.

Kultura 24-satne usluge

Tvrtke odgovaraju na igru s vremenom jer potrošači imaju veću fleksibilnost u svom svakodnevnom životu. Tradicionalni radni dan od 9 do 17 sati mijenja se kako bi se omogućila fleksibilnost.

Razvoj kulture 24-satnog pružanja usluge zahtijeva od tvrtki da se prilagode i nude usluge prema rasporedu potrošača. Uvijek dostupne virtualne usluge, poput treninga na zahtjev i zabave, nude potrošačima iskustva u vlastitim domovima u vrijeme koje sami izaberu.

Lokacije trgovačkih objekata također će se razvijati. Potrošači se manje voze javnim prijevozom i zadržavaju se u radijusu od 15 minuta udaljenosti od svojih domova, što smanjuje frekventnost odlazaka u gradska središta. Tvrtke će možda morati razmisliti o preseljenju kako bi ostale vidljive. Kao odgovor na to, u ugostiteljskom i maloprodajnom sektoru također iznova osmišljavaju svoja fizička prodajna mjesta, koristeći prostore za online narudžbe ili za pick-up usluge.

Očekivanja

Igra s vremenom ostat će snažan trend jer potrošači i dalje ostaju kod kuće i manje putuju.

Kompanije uključene u igru s vremenom trebaju se doživljavati kao partneri, koji pomažu potrošačima da se prilagode novom načinu života, pri čemu su aktivnosti raspoređene nekonvencionalno kako bi se prilagodile individualnim vremenskim zahtjevima.

Ta nova razina fleksibilnosti promijenit će način poslovanja tvrtki, što zahtijeva kulturu 24-satne usluge. Tvrtke moraju biti svjesne kako kupci koriste svoje vrijeme za bolje pozicioniranje trenutačnih proizvoda i usluga i za razvoj novih rješenja. Iskorištavanje tog novog potencijalnog tržišta 24-satne potražnje proizvoda i usluga može pomoći tvrtkama da profitiraju.

Tekst je izašao u 91. InStore magazinu.