S više od 300 digitalnih transakcija ostvarenih u samo mjesec dana, Srbija je vodeća među zemljama koje izdaju kombinirane, papirnate i digitalne ATA karnete za privremeni uvoz robe u 30 europskih država s digitalnim sustavom, pokazuju podaci platforme ATA Carnet Core Međunarodne trgovačke komore.
Potpunu digitalizaciju izdavanja i korištenja ATA karneta – međunarodnog carinskog dokumenta za privremeni uvoz i izvoz robe – omogućit će Sporazum o suradnji koji su danas potpisali Gospodarska komora Srbije (PKS) i Republičko tajništvo za javne politike (RSJP). Sporazum obuhvaća razvoj novog sustava za elektroničko izdavanje i korištenje ATA karneta.
Sporazum su u Gospodarskoj komori Srbije potpisali Ninoslav Kekić, zamjenik direktora Republičkog tajništva za javne politike, i Mihailo Vesović, zamjenik predsjednika Gospodarske komore Srbije za međunarodnu suradnju i razvoj.
Ovom suradnjom bit će osigurani uvjeti za razvoj softverskog rješenja „e-ATA“, koje će povezati gospodarstvo i Komoru s domaćim i inozemnim carinskim tijelima putem platforme ATA Carnet System Međunarodne trgovačke komore.
Suradnja PKS-a i RSJP-a započela je 2019. godine u sklopu reforme „e-PAPIR – Pojednostavljenje administrativnih postupaka i regulative“, s ciljem unapređenja usluga potrebnih gospodarstvu za poslovanje te uvoz i izvoz robe.
„Potpisanim sporazumom dodatno učvršćujemo višegodišnju suradnju na pojednostavljenju administrativnih postupaka za gospodarstvo. Digitalizacija ATA karneta omogućit će kompanijama da postupke obavljaju brže, jednostavnije i uz manje troškove. Naš je cilj da javne usluge budu dostupne elektroničkim putem, u svakom trenutku i uz najviše sigurnosne i međunarodne standarde“, izjavio je Kekić.
Novo softversko rješenje omogućit će potpuno elektronički postupak – od podnošenja zahtjeva i dokumentacije do dobivanja identifikacijskog i PIN koda digitalnog ATA karneta. Korisnici više neće morati dolaziti u prostorije PKS-a radi preuzimanja karneta, čime će dodatno uštedjeti vrijeme i novac.
"Digitalna transformacija donijet će srpskom gospodarstvu brže i jednostavnije prekogranično poslovanje. Uklanjanjem papirnate dokumentacije ubrzat će se izdavanje dokumenata, a izravna integracija s carinom skratit će zadržavanje robe na graničnim prijelazima. Za kompanije to znači niže troškove i veću sigurnost, jer elektronički sustav uklanja rizik od gubitka, oštećenja ili krivotvorenja dokumenata", istaknuo je Vesović.
Tijekom 2025. godine u Srbiji je izdano 5.107 ATA karneta, a vrijednost robe privremeno izvezene uz njihovu upotrebu premašila je 55 milijuna eura. S izdanim karnetima ostvareno je više od 10.000 putovanja.
Međunarodna trgovačka komora pokrenula je digitalizaciju ATA karneta 2017. godine. Prijelazno razdoblje trajat će do kraja 2027., dok se od 1. siječnja 2028. očekuje potpuni prelazak s papirnatih na digitalne karnete i transakcije.
Od 1. lipnja 2026. godine digitalni ATA karneti obvezni su za prvu skupinu od 30 zemalja, među kojima su članice Europske unije, Švicarska, Norveška i Velika Britanija. PKS trenutačno izdaje kombinirane, papirnate i digitalne ATA karnete.
Korisnici uz papirnati dokument dobivaju identifikacijski i PIN kod, pomoću kojih digitalni karnet preuzimaju putem aplikacije na mobilnom telefonu (ATA Carnet App) ili računalu (ATA Carnet Desktop), samostalno kreiraju putovanja i carinskim tijelima prikazuju QR kodove.
Digitalna obrada ATA transakcija u Upravi carina Republike Srbije očekuje se najkasnije do kraja prvog tromjesečja 2027. godine, dok je puštanje sustava „e-ATA“ u rad planirano do 15. siječnja 2027. ATA karnet vrijedi u više od 80 zemalja svijeta i predstavlja svojevrsnu „putovnicu za robu“, s rokom važenja do godinu dana.
Digitalizacija ATA karneta provodi se u sklopu projekta „Digitalizacija poslovnog okruženja u Srbiji – D4BE“, usmjerenog na unapređenje poslovnog okruženja u Srbiji. U okviru projekta digitalizira se niz administrativnih postupaka za različite gospodarske grane kako bi oni bili brži, jednostavniji i povoljniji za poslovanje. Projekt provodi Republičko tajništvo za javne politike uz financijsku potporu Europske unije.
Foto: Boban Ristić
