Prijavite se na naš newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim vestima, događajima i ekskluzivnim sadržajem. Ne propustite priliku da prvi saznate šta je novo!
Luksuz više nije rezerviran samo za odabrane. Postao je ključni narativ suvremenog oglašavanja, dominantan estetski kod festivala, nezaobilazna vrijednost brendova, a u svijetu filma – lik za sebe.
Sve je više audiovizualnih sadržaja, od kratkih formata na društvenim mrežama, prikaza na ekranima do filmova i serija, dok klasičan plasman proizvoda sve češće zamjenjuju suptilni načini pripovijedanja kroz brendove. Identitet se gradi kroz odjeću koju netko nosi, prostore u kojima boravi i situacije u kojima se nalazi.
O tihom luksuzu i trendovima na crvenim tepisima govorit će se na ovogodišnjem Weekend-u.18, koji se održava u Rovinju od 18. do 21. rujna. Među brojnim predavanjima nalazi se i panel diskusija „LUX ON AIR: Red carpet kultura“ koja će se baviti najvrjednijom valutom današnjice – pažnjom. Panel će okupiti vrhunske stručnjake iz oglašavanja, luksuznog brendiranja i filmske umjetnosti.
Tiho bogatstvo postaje najglasniji oblik prestiža
Trend tihe elegancije, poznat kao quiet luxury, ne podrazumijeva odricanje od luksuza, već njegovu transformaciju iz statusnog simbola u intimni narativ. U vremenu inflacije forme i hiperprodukcije estetike, istinski luksuz vraća se svom izvornom značenju – nečemu rijetkom, autentičnom i dugovječnom.
Ovu temu otvorit će i neki od govornika Weekenda.18, među kojima su Slobodan Boban Petrović, vlasnik i direktor Digital Printing Centra (DPC), lidera u industriji digitalnog tiska velikih formata i DOOH oglašavanja, Ivana Laković, predsjednica Adriatic Luxury Business Association (ALBA) i osnivačica tvrtke Luxury Integrated, specijalizirane za strateški razvoj luksuznih brendova, te Milan Marić, jedan od najistaknutijih i najautentičnijih glumaca svoje generacije, poznat po ulozi legende narodne glazbe u filmu Toma. Razgovor će moderirati Jelena Veljača, glavna urednica magazina Elle.
Vrijednost koja se ne pokazuje, već prepoznaje
Lažni luksuz se na ovim prostorima često prepoznaje po površnim simbolima uspjeha – sjaju bez sadržaja, vizualnom identitetu bez priče. To nije pravi luksuz, već kulisa stvorena za tuđe poglede, a ne za osobno zadovoljstvo. Takav „luksuz“ nema dubinu, već potrebu za dokazivanjem, a iza vanjske fasade često stoji samo nesigurnost. To je vulgarni luksuz koji imitira vrijednost, ali je ne živi.
Suprotno tome, tihi luksuz bira autentičnost umjesto dojma. To je trenutak kada netko pretvori komad zemlje u mali organski vinograd ili kada se stan s pogledom na rijeku uredi kao mozaik uspomena, gdje se antikviteti spajaju s novim komadima, a prostor postaje odraz osobne priče. To je luksuz koji ne skuplja lajkove, već stvara nasljeđe – privatna knjižnica umjesto šoping groznice, tišina umjesto buke. Quiet luxury nije samo estetski izbor, već emancipacija – oslobađanje luksuza od potrebe da bude viđen i čovjeka od potrebe za dokazivanjem. U svijetu koji viče, vrijednost šapuće. A onaj tko zaista ima, nema potrebu pokazivati. On jednostavno ima. S mirom. S težinom. Sa stilom.
Francuski sociolog Pierre Bourdieu još je prije pola stoljeća objasnio da ukus nije osobna preferencija, već društveni alat – sofisticirani jezik kojim pripadnici viših klasa potvrđuju svoj status. Njegov koncept kulturnog i simboličkog kapitala objašnjava zašto je tihi luksuz danas snažniji znak pripadnosti eliti od bilo kojeg statusnog simbola izloženog na pladnju. Luksuz koji se ne razmeće zahtijeva znanje, iskustvo i prepoznatljivost unutar zatvorenog kruga – onaj tko zna, prepoznaje. Upravo u toj suptilnoj distinkciji Bourdieu vidi mehanizam prenošenja i očuvanja moći – kroz neizrečeno, kroz navike, kroz „prirodni“ ukus koji to zapravo nikada nije. U tom smislu, ovakav luksuz postaje više od trenda – on je tihi podsjetnik da prava moć nikada ne viče.
Adriatic luksuz: Tiho nasljeđe koje čeka da bude ponovno otkriveno
Ivana Laković kroz ALBA-u pokreće važan dijalog o luksuzu u regiji, koji nije uvezen, već duboko ukorijenjen u kamenim terasama Bokokotorskog zaljeva, venecijanskim balkonima Dubrovnika, beogradskim salonima sa štukaturama, zagrebačkim kupaonicama od porculana i tišini istarskih maslinika. To je nasljeđe suptilne ljepote, elegancije i vječnog ukusa koje smo, paradoksalno, zaboravili u utrci za vanjskim sjajem.
Dok svijet traga za autentičnim luksuzom, mi koji smo odrasli uz miris vina iz pradjedovog podruma, vezene stolnjake i crkvene freske s pogledom na more, često nismo svjesni da već posjedujemo ono što najskuplji brendovi pokušavaju rekonstruirati.
Adriatic regija ima potencijal postati novi centar europskog luksuza – ne onog nametljivog, već onog koji nosi tišinu povijesti, duh prostora i dodir ljudske ruke. Da bi to postalo stvarnost, najprije moramo povjerovati u vlastitu vrijednost i naučiti prepoznati blago ondje gdje ga drugi već nazivaju rijetkim.
Luksuz u našoj regiji ne leži u sjaju, već u načinu života koji zna zastati, pogledati, sačuvati i trajati. Dašak regije pronaći ćete u Rovinju od 18. do 21. rujna na slavljeničkom Weekend-u.18. Više informacija potražite na službenoj stranici festivala te na LinkedIn, Instagram, TikTok i Facebook profilima.
Priredila: InStore redakcija
Foto: Weekend Media Festival
