Osobna potrošnja u drugom je tromjesečju porasla 0,5 posto na godišnjoj razini, nakon rasta od 2,6 posto u prvom kvartalu. Prema HUP-u, ako se izuzme pandemijsko razdoblje, riječ je o najnižoj stopi rasta potrošnje kućanstava od trećeg tromjesečja 2015. godine, kada je iznosila 0,4 posto.
U HUP-u pritom upozoravaju i na rastući jaz između plaća i produktivnosti.
„Od 2019. realna produktivnost povećana je oko 13%, dok su realna primanja zaposlenih porasla oko 29%. Taj se jaz više ne može trajno financirati bez posljedica za marže, ulaganja i konkurentnost. Udio naknada zaposlenima dosegnuo je 49,6% BDP-a, dok je udio bruto dobiti smanjen na 33,5% BDP-a. Rast primanja zato mora imati snažnije uporište u novoj dodanoj vrijednosti“, zaključak je HUP-a.
Usporava i investicijska aktivnost
Bruto investicije u fiksni kapital povećane su 1,7 posto, nakon rasta od 2,5 posto u prvom tromjesečju i sedam posto krajem prošle godine. Istodobno je građevinarstvo zabilježilo rast realne dodane vrijednosti od 3,1 posto.
HUP ocjenjuje da se investicijska aktivnost sve više oslanja na građevinarstvo, dok ostali oblici ulaganja gube zamah. Posebno ističe važnost ulaganja u opremu, tehnologiju i automatizaciju s obzirom na to da hrvatski BDV po zaposlenom iznosi oko 53 posto prosjeka Europske unije.
Državna potrošnja ubrzala je s 0,7 posto u prvom na dva posto u drugom tromjesečju, dok je realna dodana vrijednost javne uprave i obrane, obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi povećana 2,9 posto. Prema procjeni HUP-a, bez doprinosa državne potrošnje i građevinarstva ukupni rast BDP-a bio bi oko jedan posto ili niži.
Prerađivačka industrija u drugom je tromjesečju stagnirala, nakon rasta od 1,1 posto početkom godine, dok je dodana vrijednost ukupne industrije smanjena 0,5 posto.
S druge strane, izvoz roba i usluga realno je povećan tri posto, nakon pada od 1,6 posto u prvom kvartalu. Robni izvoz porastao je 5,2 posto, pri čemu je rast ponajviše koncentriran u energetskom i kemijskom sektoru, elektroindustriji te dijelu prehrambene industrije. Uvoz roba i usluga istodobno je povećan 3,4 posto.
HUP protiv dodatnog oporezivanja dobiti
U takvim gospodarskim okolnostima HUP upozorava i na moguće posljedice uvođenja poreza na takozvanu prekomjernu profitnu maržu.
„U takvom trenutku uvođenje poreza na tzv. prekomjernu profitnu maržu izravno potkopava kapacitet poduzeća za ulaganja. Dodatno oporezivanje dobiti smanjuje prostor za reinvestiranje i povećava nepredvidivost poslovnog okruženja. Pogrešno je jednako tretirati poduzeća koja su dobit povećala ulaganjima u tehnologiju, automatizaciju i nova tržišta te ona koja su profitirala zbog izvanrednih tržišnih okolnosti“, zaključak je HUP-a.
Prema HUP-u, rast BDP-a od 1,7 posto potvrđuje izraženije usporavanje gospodarstva u prvoj polovini godine. Za ostvarenje ranije procjene gospodarskog rasta od oko 2,5 posto u cijeloj 2026. bit će potreban snažniji rezultat u nastavku godine.
Udruga pritom smatra da bi se održiviji gospodarski rast trebao snažnije temeljiti na privatnim investicijama, široj bazi izvoznika i povećanju produktivnosti.
Izvor: HUP
