U analizi je kao referentna vrijednost uzet indeks 100, koji predstavlja prosječnu razinu cijena u Europskoj uniji. Prema rezultatima istraživanja, indeks cijena u Sjevernoj Makedoniji iznosi 49,7, dok na Islandu doseže 183,7.
To u praksi znači da je za potrošačku košaricu koja u prosjeku u Europskoj uniji stoji 100 eura, u Sjevernoj Makedoniji potrebno manje od 50 eura. Na Islandu je, s druge strane, za iste proizvode i usluge potrebno izdvojiti gotovo 184 eura. Podaci pokazuju da je Sjeverna Makedonija gotovo četiri puta jeftinija od Islanda, što ponovno potvrđuje velike razlike u razini cijena između sjevernog i jugoistočnog dijela Europe.
Odmah iza Islanda, među najskupljim državama nalaze se Švicarska s indeksom 181, Luksemburg sa 148, Danska sa 140,2, Irska sa 139,6 i Norveška s indeksom 138,4. Visoke plaće, snažne nacionalne valute i viši troškovi rada među glavnim su razlozima visokih cijena u tim zemljama. Razlike su posebno izražene u sektoru usluga, poput ugostiteljstva, smještaja, osobnih usluga i prijevoza, gdje troškovi rada imaju velik utjecaj na konačnu cijenu.
Najveća europska gospodarstva ipak nisu pri samom vrhu ljestvice. Njemačka ima indeks cijena od 109,1, Francuska 106,4, dok je Italija s indeksom 98 neznatno ispod prosjeka Europske unije.
Na drugom kraju ljestvice nalaze se zemlje jugoistočne Europe. Nakon Sjeverne Makedonije, među najjeftinijim državama su Turska s indeksom 52,2, Bosna i Hercegovina s 55,7, Rumunjska s 58,9, Bugarska sa 60, Crna Gora sa 61 i Srbija s 62,5.
Indeks razine cijena ne mjeri inflaciju, već omogućuje usporedbu cijena istih ili sličnih proizvoda i usluga u različitim europskim državama tijekom iste godine. Istraživanje obuhvaća hranu, piće, odjeću, elektroničke uređaje, prijevoz, hotele, restorane, zdravstvene usluge, obrazovanje i druge kategorije osobne potrošnje. Izračuni se temelje na sustavu pariteta kupovne moći, koji omogućuje usporedbu stvarnih razlika u cijenama između država, neovisno o nacionalnim valutama.
Ipak, ekonomisti upozoravaju da ove podatke ne treba promatrati izolirano. Indeks mjeri razinu cijena, ali ne uzima u obzir prihode, plaće i stvarnu kupovnu moć stanovništva. Zbog toga činjenica da je Sjeverna Makedonija najjeftinija država u Europi ne znači automatski da njezini građani imaju viši životni standard. Zemlje poput Luksemburga, Danske i Irske, iako imaju znatno više cijene, istodobno ostvaruju i mnogo veće prihode. Kao precizniji pokazatelj životnog standarda koristi se stvarna individualna potrošnja, koja uz kupovnu moć uključuje i usluge koje građani dobivaju kroz državni sustav, poput zdravstva i obrazovanja.
