U dokumentu o poziciji koji je izradio povodom predstojeće odluke o minimalnoj plaći, HUP predlaže dva trajna mehanizma. Prvi se odnosi na usklađivanje minimalne plaće s inflacijom i kretanjem dodane vrijednosti u gospodarstvu, a drugi na automatsko povećanje osnovnog osobnog odbitka najmanje do razine porezne osnovice minimalne plaće nakon obveznih mirovinskih doprinosa.
Takvim bi se pristupom, prema prijedlogu HUP-a, osiguralo da zaposlenici koji primaju minimalnu plaću ne plaćaju porez na dohodak.
Iz Udruge poručuju kako odgovornost za povećanje životnog standarda zaposlenika trebaju podijeliti poslodavci i država.
Osobni odbitak rastao znatno sporije od plaća
Prema podacima koje navodi HUP, od 2017. do 2025. godine osnovni osobni odbitak povećan je za približno 18 posto, dok je prosječna plaća u istom razdoblju porasla oko 87 posto.
U Udruzi upozoravaju da zbog neusklađenosti poreznih parametara s rastom plaća sve veći dio dohotka podliježe oporezivanju, čak i kada se porezne stope ne mijenjaju.
Zbog toga predlažu redovito usklađivanje poreznih pragova kako bi se spriječilo povećavanje efektivnog poreznog opterećenja zaposlenika.
Kao primjere europske prakse navode Njemačku, koja prilagođava porezne parametre kako inflacija ne bi automatski povećavala porezno opterećenje, Slovačku, koja osobni odbitak povezuje sa životnim minimumom, te Austriju, koja zakonskim mehanizmima neutralizira dio inflacijskog učinka na porezne razrede.
HUP smatra da bi i Hrvatska trebala uvesti unaprijed definirana pravila usklađivanja umjesto povremenih poreznih izmjena.
Povećanje osobnog odbitka, ističu, imalo bi relativno veći učinak na zaposlenike s nižim i srednjim primanjima, a dodatne koristi ostvarile bi i obitelji koje koriste porezne olakšice za djecu i uzdržavane članove.
Porezno rasterećenje kao potpora konkurentnosti
HUP upozorava da povećanje minimalne plaće utječe i na očekivanja zaposlenika u višim platnim razredima, što može povećati ukupne troškove rada za poduzeća.
Prema stajalištu Udruge, ostvarivanje dijela rasta neto plaća kroz porezno rasterećenje omogućilo bi poslodavcima više prostora za očuvanje razlika među platnim razredima, nagrađivanje kvalificiranih zaposlenika i ulaganja u razvoj poslovanja.
Posebno ističu ulaganja u tehnologiju, automatizaciju i povećanje produktivnosti.
HUP pritom podržava daljnji rast plaća, ali upozorava da produktivnost rada po satu u Hrvatskoj iznosi oko 63 posto prosjeka Europske unije.
U Udruzi smatraju da rast troškova rada koji nadmašuje rast produktivnosti može negativno utjecati na konkurentnost, ulaganja i zaposlenost, osobito u radno intenzivnim djelatnostima.
Prihodi lokalnih proračuna od poreza na dohodak porasli 14,5 posto
HUP smatra da fiskalni prostor za porezno rasterećenje rada postoji, pozivajući se na rast poreznih prihoda lokalne samouprave.
Prema podacima Udruge, prihodi lokalnih proračuna od poreza na dohodak u 2025. godini porasli su za 14,5 posto, na približno 3,8 milijardi eura.
Istodobno su ukupni porezni prihodi lokalne samouprave tijekom posljednje tri godine povećani za 73,2 posto.
HUP predlaže da se dio tog povećanja vrati zaposlenicima i gospodarstvu kroz smanjenje poreznog opterećenja rada.
Ujedno priznaje da povećanje osobnog odbitka podrazumijeva fiskalni trošak, zbog čega predlaže povezivanje poreznih promjena s učinkovitijim funkcioniranjem lokalne uprave, funkcionalnim povezivanjem jedinica lokalne samouprave i reformom njihova financiranja.
Kao dodatnu mogućnost navodi uvođenje fiskalnih zaštitnih mehanizama.
U dokumentu se također ističe da minimalna plaća ne bi trebala biti glavni instrument socijalne politike.
Umjesto oslanjanja isključivo na povećanje minimalne plaće, HUP zagovara ciljane oblike pomoći kućanstvima, temeljene na njihovu stvarnom dohodovnom i imovinskom položaju.
