Hrvatski potrošači pri odabiru prehrambenih proizvoda sve pažljivije važu odnos cijene, kvalitete i podrijetla proizvoda, pokazuju istraživanja Hrvatske gospodarske komore. Premda je cijena i dalje najvažniji kriterij kupnje, rezultati ukazuju na sve izraženiju svijest građana o sastavu proizvoda te vrijednosti domaće i lokalno proizvedene hrane.
Među tri najvažnija faktora pri odabiru i kupovini prehrambenih proizvoda građani ističu cijenu, promotivnu prodaju i sirovinski sastav. Čak 51 posto ispitanika navodi cijenu kao izuzetno važan element pri donošenju odluke o kupnji, što potvrđuje da su troškovi života i dalje jedan od ključnih čimbenika koji oblikuju potrošačke navike.
Cijena je najvažniji kriterij kupnje koji čak 51 posto ispitanika ističe kao izuzetno važan element pri donošenju odluke. Unatoč tome, domaće podrijetlo predstavlja značajnu prednost te je 61 posto građana spremno odabrati hrvatski proizvod kada procijene da je omjer cijene i kvalitete opravdan.
Premda je Hrvatska u proteklom desetljeću ostvarila osjetan rast standarda, sa 61% prosjeka EU prema bruto domaćem proizvodu po stanovniku po standardu kupovne moći 2015. na 78% 2025. godine, uz rekordnu zaposlenost i realan rast plaća, cijena i dalje snažno utječe na odluke potrošača. To je razumljivo u okolnostima globalnih izazova, sukoba na Bliskom istoku i posljedično rasta cijena energenata, koji se prilijevaju i na troškove života. Istodobno, kao što je to slučaj sa svim drugim potrošačima u društvima s visokim standardom, i hrvatskima je rast kupovne moći otvorio veći prostor da pri kupnji uz cijenu u obzir uzimaju i druge faktore poput kvalitete i podrijetla proizvoda.
Uz cijenu, trećina građana posebnu pažnju posvećuje sastavu proizvoda. Sirovinski sastav kao vrlo važan kriterij navodi 33 posto ispitanika, dok je promotivna prodaja važna za 31 posto građana. Zemlja podrijetla proizvoda također ima značajnu ulogu u procesu kupovine te je 30 posto ispitanika svrstava među vrlo važne čimbenike.
Podrijetlo proizvoda posebno je važno određenim skupinama potrošača – žene su nešto sklonije provjeravati podrijetlo proizvoda u odnosu na muškarce. Također, vidljiva je razlika među dobnim skupinama. Stariji građani, posebno oni iznad 60 godina, znatno češće uzimaju u obzir podrijetlo proizvoda u odnosu na mlađe potrošače u dobi od 16 do 29 godina. Takvi rezultati upućuju na činjenicu da iskustvo i navike u velikoj mjeri utječu na percepciju kvalitete i povjerenje u proizvode.
Posebno je zanimljiv odnos građana prema domaćim proizvodima. Čak 61 posto ispitanika spremno je odabrati hrvatski proizvod kada procijeni da je omjer cijene i kvalitete opravdan i prihvatljiv. Drugim riječima, domaće podrijetlo predstavlja važnu prednost, ali uz konkurentnu cijenu i odgovarajuću kvalitetu.
Rezultati istraživanja HGK također potvrđuju i visoku razinu povjerenja građana u proizvode lokalnih proizvođača. Većina ispitanika smatra da su proizvodi lokalnih proizvođača kvalitetniji. Najizraženije povjerenje iskazano je prema medu, za koji čak 78 posto građana smatra da je kvalitetniji kada dolazi od lokalnih proizvođača. Visoko su ocijenjeni i svježe meso te maslinovo ulje, za koje 72 posto ispitanika vjeruje da lokalni proizvođači nude višu razinu kvalitete.
Takvi rezultati potvrđuju sve veću vrijednost koju potrošači pridaju lokalnoj proizvodnji, autentičnosti i sljedivosti hrane. Lokalni proizvođači u očima građana predstavljaju sinonim za svježinu, tradicionalan način proizvodnje i veću kontrolu kvalitete, što se posebno odražava kod proizvoda kod kojih je povjerenje potrošača od iznimne važnosti.
Ovakvi stavovi potrošača dodatno dobivaju na značaju u vremenu obilježenom globalnim krizama i poremećajima na tržištu, koji su još snažnije naglasili važnost nacionalne samodostatnosti te očuvanja domaće proizvodnje. Istodobno, u brojnim europskim zemljama sve je izraženiji trend potrošačkog patriotizma, odnosno svjesnog odabira proizvoda domaćeg podrijetla kao potpore nacionalnom gospodarstvu.
Upravo je s tom idejom Hrvatska gospodarska komora prije trideset godina pokrenula kampanju Kupujmo hrvatsko. Cilj kampanje bio je olakšati prepoznavanje kvalitetnih domaćih proizvoda te potrošačima pružiti dodatnu sigurnost pri kupnji. HGK je očuvanju domaće proizvodnje pridonio i uvođenjem znakova „Izvorno hrvatsko“ i „Hrvatska kvaliteta“, koji su potvrda proizvodu odnosno usluzi o njihovom podrijetlu, kvaliteti i tržišnoj prepoznatljivosti.
Istraživanje HGK, provedeno u suradnji s Ekonomskim institutom u Zagrebu 2022. godine, pokazalo je da bi ekonomija godišnje rasla 1 posto brže kada bi svaki stanovnik potrošio 14 eura mjesečno više na domaće proizvode. Osim pozitivnog utjecaja na porezne prihode i otvaranja novih radnih mjesta, takav bi razvoj smanjio udio uvezene hrane, pića i drugih proizvoda. Jedna od dodatnih koristi takvog razvoja bila bi jačanje pregovaračke pozicije domaćih trgovačkih lanaca prema inozemnim dobavljačima, odnosno smanjenje inflatornih pritisaka.
Valja također uzeti u obzir da je prehrambeno-prerađivačka industrija tradicionalno jedan od najvećih segmenata hrvatske prerađivačke industrije. Veća i dugoročno stabilna potrošnja domaćih prehrambenih proizvoda potaknula bi ovaj važan sektor ekonomije te pridonijela razvoju relativno manje razvijenih dijelova Hrvatske, Sjeverne i Panonske Hrvatske gdje se odvija većina proizvodnje prehrambeno-prerađivačke industrije.
Tijekom godina kampanja Kupujmo hrvatsko prerasla je okvire promotivne aktivnosti i postala jedna od najprepoznatljivijih nacionalnih gospodarskih inicijativa. Njezina je uloga, osim potpore domaćim proizvođačima, usmjerena i na jačanje svijesti građana o vrijednosti domaćeg rada, znanja i proizvodnje. Premda su se modeli i aktivnosti kampanje kroz godine mijenjali i prilagođavali tržišnim okolnostima, temeljni cilj ostao je isti – poticati kupnju kvalitetnih hrvatskih proizvoda te istodobno pridonositi jačanju hrvatskoga gospodarstva.
Ovaj je tekst dio listopadskog izdanja InStore magazina. PDF prelistavanje magazina dostupno je OVDJE.
