Potrošačke cijene posljednji put snažnije su rasle u prosincu 2023., kada je inflacija iznosila 3,7 posto.
Nešto viša inflacija u kolovozu, od 2,9 posto, kao i prethodnih mjeseci posljedica je izraženijeg rasta cijena goriva i loživog ulja, objasnila je Silke Tober, stručnjakinja za inflaciju iz Instituta za makroekonomiju i istraživanje konjunkture Fondacije Hans Böckler.
Brzo smirivanje cijena se ne nazire, pa inflacija na jesen ponovno može premašiti tri posto, rekao je analitičar Elmar Völker. Dobra vijest je, kako navodi, to što se više stope inflacije zasad nisu učvrstile u širokom spektru cijena.
Nakon naftnog šoka zbog rata s Iranom, vlada je u svibnju i lipnju donekle rasteretila vozače. Privremeno je smanjila trošarinu na benzin i dizel za gotovo 17 centi po litri. Međutim, nakon isteka tog popusta na gorivo, inflacija je u srpnju odmah skočila za 0,5 postotnih bodova, na 2,8 posto.
Glavni pokretač rasta cijena i u kolovozu bila je energija. Potrošači su za gorivo i grijanje morali platiti 10,5 posto više nego godinu dana ranije. Hrana je, nasuprot tome, poskupjela tek neznatno, za 0,1 posto. U prethodna tri mjeseca cijene prehrambenih proizvoda rasle su po 0,4 posto. Ukupno, prema podacima statističara, potrošačke cijene od srpnja do kolovoza ove godine porasle su za 0,2 posto.
Troškovi života u Njemačkoj u narednim mjesecima mogli bi privremeno dodatno porasti, procijenila je Bundesbanka. Sukob s Iranom i dalje tinja, zbog čega je Hormuški tjesnac praktički i dalje blokiran. Vozači to već osjećaju na benzinskim postajama. Prema procjeni auto-moto saveza, 2026. će možda biti najskuplja godina za točenje goriva do sada. Što cijene energije dulje ostanu visoke, to je veća opasnost da poskupe i druge stvari, primjerice zato što troškovi transporta i hlađenja hrane postaju veći. Tome se pridružuju i posljedice vrućine i suše, koje smanjuju prinose.
