Istraživanje DIHK-a koje je obuhvatilo 1.300 poduzeća iz različitih sektora pokazalo je da je 55 posto spremno prihvatiti posljedice takvog oštrijeg smjera.
Tržišna utakmica s Kinom stavlja njemačke tvrtke pod rastući pritisak. U anketi je 66 posto poduzeća reklo da osjeća sve veću konkurenciju Kine, a od toga je 35 posto pritisak opisalo kao jak ili vrlo jak.
Drugačija je slika s poduzećima koja nemaju izravne poslovne odnose s Kinom. Više od 60 posto tih tvrtki ne osjeća sve veću kinesku konkurenciju. Također, te tvrtke ne smatraju da su kineski proizvodi na njemačkom tržištu sve konkurentniji. To, međutim, ne vrijedi za industriju, u kojoj se čak 83 posto tvrtki sve više hvata u koštac s konkurencijom iz Kine.
"Više konkurencije ne znači nužno i manje poslovanja s Kinom. Poduzećima je važno da se dokažu, ali i da nastave suradnju tamo gdje to ima ekonomskog smisla", rekao je Volker Treier, glavni analitičar DIHK-a.
Ipak, svega 25 posto anketiranih tvrtki želi da Europska unija ublaži trgovinske i investicijske barijere prema Kini. Većina od Bruxellesa traži da Europu učini neovisnijom o azijskom izvoznom divu. Među odgovorima o mogućim političkim mjerama, najpopularniji je sa 67 posto podrške zahtjev za jedinstvenim nastupom EU-a prema Kini.
Osim toga, tvrtke igraju i na kartu inovacija, pa tako 60 posto razvija nove proizvode kojima će se suprotstaviti pritisku konkurencije. Polovica poduzeća uzda se u smanjivanje troškova, a 35 posto traži nova izvozna tržišta.
"Kompanije se ne mire sa svojom sudbinom", zaključio je Treier.
